Povijesno niske kamate

Slovenija je na račun niskih kamata svima povećala plaće, nama su to ‘pojeli’ Uljanik i vojska

Jagoda Marić

Credit: Patrik MACEK/PIXSELL

Credit: Patrik MACEK/PIXSELL

Hrvatska je novac koji se oslobodio prelila u vojsku, veliki iznos su pojela jamstva Uljaniku, dok su zemlje koje su također osjetile olakšanje zbog sniženih kamata povećavale plaće



ZAGREB – Izdanje desetogodišnje obveznice od milijardu i pol eura, na koju će Hrvatska plaćati najmanji trošak na neko dugoročno zaduženje, tek 1,324 posto godišnje, »natjeralo« je jučer i premijera Andreja Plenkovića da se na početku sjednice Vlade pohvali dosad najpovoljnijim refinanciranjem na međunarodnom tržištu i da taj uspjeh pripiše provođenju reformi i poboljšanju hrvatskog kreditnog rejtinga.


Odluka agencije Fitch da Hrvatskoj poveća rejting i novo zaduživanje na tržištu, kojim će se otplatiti stari puno skuplji dug, dogodila u manje od tjedan dana pa se Plenković doista imao čime pohvaliti na sjednici Vlade.


– Dakle, Hrvatska kotira jako dobro i skupina investitora, da to tako kažem, tek otkriva Hrvatsku kako povoljnu robu – rekao je Plenković.




Podsjetio je premijer i da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog deficita, da je ostvarila gospodarski rast i ustvrdio kako je to sve moguće zato što je Vlada omogućila političku stabilnost, odnosno smireno ozračje za gospodarski napredak. Nije premijer propustio napomenuti da uz sva ta postignuća Hrvatskoj na ruku idu i povoljni uvjeti na međunarodnim tržištima, a ministrima je savjetovao da u šumi ostalih vijesti »emancipiraju ove dobre kako bi ih javnost percipirala«.


On sam je članovima Vlade iznio jednostavnu računicu koja pokazuje koliko povoljnije zaduženje znači za Hrvatsku, pa je pojasnio da će godišnji trošak nove obveznice biti više od 500 milijuna manji od troška koji se plaćao svake godine na dolarsku obveznicu koju je ona zamijenila, što je iznos kojim se može pokriti gotovo cijeli proračun Ministarstva uprave i županijskih ureda državne uprave. Objasnio je i da je cilj Vlade godišnje troškove kamata sniziti na dva posto BDP-a, što bi u sadašnjim okolnostima bilo niže od osam milijardi kuna.


Hrvatska će u ovoj godini platiti oko devet milijardi kuna kamata, a taj je trošak u 2015. godini bio oko 12 milijardi kuna. Dakle, s najnovijom obveznicom država će godišnje plaćati gotovo tri i pol milijarde kuna kamata manje nego prije četiri godine, a to je gotovo dovoljno da se isplate dječji doplatci, porodiljne naknade i naknade za nezaposlene. To je iznos koji može pokriti jedan mjesečni trošak svih mirovina u Hrvatskoj.


Repovi prošlosti


Naravno da je snižavanju kamata pomoglo i podizanje rejtinga i proračunski suficit i gospodarski rast, ali činjenica je da se sve to događa u razdoblju niskih kamatnih stopa na tržištu i da zemlje koje su usporedive s Hrvatskom ili su prije samo dva desetljeća za njom zaostale plaćaju i niže kamate.


– Trošak na desetogodišnju obveznicu od 1,324 posto za Hrvatsku je sigurno povijesni, ali svjedoci smo i povijesnog eksperimenta u kojem se on događa. Europska centralna banka nastavlja tiskati novac, njezin predsjednik Mario Draghi nijednom u svom mandatu nije podigao kamate, što naravno odgovara i Italiji iz koje dolazi. U takvoj situaciji četiri zemlje, Njemačka, Nizozemska, Švicarska i Danska, imaju negativnu kamatu, dakle investitori njima plaćaju da im čuvaju novac.


Brojne europske zemlje, poput Slovenije, Bugarske, Irske, Slovačke imaju kamatu tek nekoliko promila iznad nule do jedan posto, a najproblematičnija Grčka, koja je u posebnom aranžmanu, ima kamatu na desetogodišnju obveznicu od 2,7 posto – kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Dodaje da su u skupini zemalja s kamatom na desetogodišnju obveznicu većom od dva posto primjerice Italija i Island, pa čak i SAD.


To znači, pojašnjava on, da su od Hrvatske i dalje bolji oni koji su bili bolji i prije krize, a da su lošiji oni koji su bili lošiji prije krize, samo se sada premija rizika, zbog intervencije monetarnih vlasti, zbila u puno manji raspon. U trenutku kad je Hrvatska imala kamatu od sedam posto, Grčka je imala oko 15 posto, a Njemačka najviše do tri posto. No, Hrvatska je zahvaljujući tome ipak ostvarila uštedu na kamatama veću od tri milijarde kuna, što nije zanemarivo, ali je problematično što se ta ušteda na kraju nije u potpunosti prelila u porezna rasterećenja, u oporavak gospodarstva ili tehnološki razvoj.


– Hrvatska je povećala troškove za vojsku, veliki iznos su pojela jamstva u Uljaniku, a za to vrijeme su zemlje koje su također osjetile olakšanje zbog sniženih kamata povećavale plaće, posebice u javnom sektoru, dok je u Hrvatskoj, koja se najdulje mučila s recesijom, oslobođeni novac odlazio na repove prošlosti – upozorava Lovrinčević. Tako su pojedine odluke Vlade, ali i pokrivanje troškova iz prošlih godina, značile da ne postoji prostor za, primjerice, petpostotno povećanje plaća u javnom sektoru ili za dodatno povećanje mirovina.


Pasivne kamate


Na pitanje može li se najnovije smanjenje troškova preliti u porezno rasterećenje građana, Lovrinčević odgovara da to ne ovisi samo o volji Vlade, nego i o tome koji će trošak ranijih odluka sada doći na naplatu, pa ističe da Hrvatskom proračunu još uvijek prijeti arbitraža s MOL-om. Uz to tek treba vidjeti koliko će restriktivnu politiku Hrvatska morati voditi u petogodišnjem razdoblju zbog pridruživanja euru, je nitko ne zna kakvi će kriteriji biti nametnuti po pitanju proračuna.


Foto Pixsell


Foto Pixsell



– To znači da je iza nas desetogodišnje razdoblje u kojem je u javnom sektoru Vladala presija, ali da se to može povećati i na ukupno 15 godina. U takvoj situaciji se država kao poslodavac liječnicima ili medicinskim sestrama ne može nositi s bogatim zemljama sa zapada, ali ni s onim nešto manje bogatim koji su razdoblje niskih kamata iskoristili za ciljano povećanje plaća u javnom sektoru za deficitarna zanimanja ili ona iz kojih su građani također odlazili na zapada. Možda ćemo imati dobre proračunske brojke, ali pitanje je tko će nam, primjerice, raditi u zdravstvu – upozorava Lovrinčević.


Na pitanje hoće li se ovaj trend preliti i na kamate građanima i poduzećima, Lovrinčević ističe kako se to ni dosad baš nije događalo tempom kojim su padale kamate na državne obveznice. Zasad se to uglavnom prelijevalo na pasivne kamate, odnosno one koje banke plaćaju na štednju, pa su štediše najveće žrtve viška novca.


– Bankarske marže i naknade nisu se smanjivale, pa su kamate građanima i poduzećima puno sporije padale, ali zato kamata na štednju gotovo i da nema, pa se novac prelijeva iz banka u ulaganja u kapital ili još više u nekretnine.


A, kad svi dođu na tu ideju onda rastu cijene stanova pitanje je kako će to završiti. Zasad je jedina posljedica to što su stanovi poskupjeli, pa je, primjerice, uz radničku plaću gotovo nemoguće kupiti ili unajmiti stan u Zagrebu, što opet pojačava iseljavanje radnika iz ostalih regija, ne u Zagreb, nego u inozemstvo – zaključuje Lovrinčević.


Pada inustrijska proizvodnja


I dok s financijskih tržišta stižu dobre vijesti, ona o padu industrijske proizvodnje u Europskoj uniji i u Hrvatskoj u travnju ove godine sigurno ne spada u tu kategoriju. Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja je u travnju u odnosu na prethodni mjesec pala 0,7 posto. Prethodni mjesec taj je pad bio 0,2 posto.


U Hrvatskoj je kalendarski i sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena u travnju za 0,2 posto u usporedbi s ožujkom, kada je pad bio 0,1 posto, podaci su to Eurostata. Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile su Velika Britanija za 2,7 posto, Njemačka, za 2,3 posto, i Latvija za dva posto. za Hrvatsku je posebice zabrinjavajuća vijest pad u Njemačkoj koja je drugo najvažnije tržište, nakon Italije, za hrvatske izvoznike. Najveći rast proizvodnje imala je Irska, 3,6 posto, a slijede Portugal, Finska i Luksemburg.


Kad je u pitanju usporedba s travnjem prošle godine, u EU-u je industrijska proizvodnja pala za 0,1 posto, dok se Hrvatska tu drži u plusu i njezina je industrijska proizvodnja rasla tri posto. Najveći je pad na godišnjoj razni bio u Njemačkoj, čak 3,4 posto, a slijede Nizozemska, Latvija i Velika Britanija. Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Litva, čak 13,8 posto.