LJUBLJANA – Iako međusobne tužbe članica EU-a pred sudom u Luksemburgu nisu uobičajena praksa, to se događa, pa ih je do sada bilo desetak i slovensko-hrvatski spor oko arbitraže ne bi bio prvi takav slučaj, ispričala je za mariborski list “Večer” sutkinja Verica Trstenjak.

Ona je prije 15-ak godina bila glavna tajnica tadašnje slovenske vlade, zadužena i za pravosuđe, a jedno vrijeme i pravobraniteljica na sudu EU-a u Luksemburgu, nakon što je Slovenija dobila mandat za izbor svojih predstavnika na tom sudu.

Bilo bi logičnije da Hrvatsku zbog nepoštivanja arbitražne presude o granici tuži Europska komisija koja je bila pokroviteljica arbitražnog sporazuma, a druga je opcija da Hrvatsku samostalno na sudu tuži Slovenija zbog nepoštivanja europskog prava, no u tom bi slučaju morala precizno iznijeti argumente za svoju tužbu, na primjer da je neprihvaćanjem arbitražnog rješenja nanijela štete slovenskim ribarima, kazala je, dodavši da se u takvom slučaju državi članici koja na sudu izgubi mogu dosuditi kazne i u visini nekoliko desetaka milijuna eura.

Tužbi članica protiv druge članice do sada je pred sudom u Luksemburgu bilo manje od deset, a samo je jedna uspjela i tužbu treba dobro obrazložiti, pojasnila je.

“Najviše takvih tužbi je podnijela Austrija. Ona je luksemburški sud dva puta upotrijebila protiv Njemačke, zbog uvođenja vinjeta i dvostrukog oporezivanja, dok je njezinu tužbu protiv Mađarske zbog austrijskih poljoprivrednika čija je zemlja u Mađarskoj bila nacionalizirana preuzela Europska komisija”, kazala je Trstenjak koja drži da su efikasniji postupci kad se u takve tužbe uključi Komisija, što pokazuju slučajevi Poljske i Mađarske.

Ima slučajeva da države tuže i samu Europsku komisiju, pa je tako Austrija tužila Komisiju jer je Velikoj Britaniji dozvolila da jednu nuklearnu centralu financira državnim sredstvima mimo pravila o tržišnom natjecanju, a i sama Slovenija tužila je Komisiju, ocijenivši da je nepravilno postupila kad je dopustila da se istarski teran od istoimenog grožđa reklamira na tržištu unatoč stavu Ljubljane da Slovenija ima ekskluzivno pravo proizvodnje i prodaje terana, čime je nanesena šteta slovenskim vinarima.

Slovenski premijer Miro Cerar najavio je u srijedu da će “u najkraćem roku” Europsku komisiju pismeno obavijestiti o namjeri da tuži Hrvatsku zbog kršenja arbitražne presude o granici, nakon što se o tekstu pisma konzultirao s ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem i pravnim stručnjacima koje je u Francuskoj angažirala vlada.

Idući tjedan vlada na zatvorenoj sjednici tekst pisma s elementima tužbe protiv Hrvatske namjerava predstaviti u parlamentu, te za to dobiti što veću potporu parlamenatrnih stranaka, pa i onih oporbenih.

Pismo Komisiji prvi je formalni korak u podizanju tužbe.

Cerar je pojasnio da u parlamentu želi dobiti puna ovlaštenja za tužbu budući da puni mandat njegove vlade traje još samo nekoliko mjeseci, dok bi se sudski postupak u Luksemburgu mogao produžiti, pa bi ga mogla voditi vlada s ograničenim ovlaštenjima, pa čak i slijedeća vlada.