Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. rujna 2019.
Klimatske promjene na Zemlji

foto STRUČNJACI TVRDE Zemlju čekaju opasni vremenski ekstremi. I pojavljivat će se - sve češće

Zaleđena obala jezera Michigan u Chicagu / Foto Reuters
Zaleđena obala jezera Michigan u Chicagu / Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 2. veljača 2019. u 13:10 2019-02-02T13:10:21+01:00

Znanstvenici vjeruju da će globalne temperature nastaviti rasti desetljećima u budućnosti, uglavnom zbog stakleničkih plinova proizvedenih ljudskim aktivnostima. NASA kaže da će se do kraja ovog stoljeća  vremenski ekstremi ponavljati svake dvije ili tri godine diljem Amerike, umjesto svakih  20 godina kao dosad, a posebno upozorava na intenzitet, učestalost i trajanje uragana u Sjevernom Atlantiku

Val ekstremne hladnoće koji je zadnjih dana zahvatio dijelove Sjedinjenih Američkih Država pripisuje se klimatskim promjenama na Zemlji. Doduše, klima se mijenjala kroz našu prošlost. Samo u posljednjih 650.000 godina bilo je sedam ciklusa glacijalnog napredovanja i povlačenja, s naglim završetkom posljednjeg ledenog doba prije oko 7.000 godina, označavajući tako početak moderne klime – i ljudske civilizacije.

Većina tih klimatskih promjena pripisuje se vrlo malim varijacijama u Zemljinoj orbiti koje mijenjaju količinu sunčeve energije koju naš planet prima.

Međutim, sadašnji trend klimatskih promjena, odnosno zagrijavanja rezultat je, upozoravaju znanstvenici, ljudske aktivnosti od sredine 20. stoljeća. Štoviše, zagrijavanje Zemlje odvija se brzinom koja je bez presedana tijekom minulih desetljeća, pa čak i tisućljeća.

Sateliti koji kruže oko Zemlje, kao i drugi tehnološki alati omogućili su znanstvenicima da vide »širu« sliku, prikupljajući različite vrste informacija o našem planetu i njegovoj klimi na globalnoj razini. Upravo taj skup podataka, prikupljen tijekom mnogih godina, otkriva signale koji upućuju na zaključak da se klima promijenila. Nema sumnje da je zagrijavanje odgovor na povećane razine stakleničkih plinova.

Pogled iz aviona na zaleđeno jezero Michigan / Foto REUTERS

Zagrijavanje oceana

Ledene jezgre Grenlanda, Antarktika i tropskih planinskih ledenjaka pokazuju da klima na Zemlji reagira na promjene u razinama stakleničkih plinova. Dokazi se također mogu naći u oceanskim nakupinama, koraljnim grebenima ili slojevima sedimentnih stijena, a oni otkrivaju da se trenutačno zagrijavanje događa deset puta brže od prosječnog zagrijavanja tijekom ledenog doba, kad je također rasla temperatura, a povlačili su se ledenjaci i ledeni pokrovi.

Znanstvenici kažu da je prosječna temperatura na površini našeg planeta porasla za 1,62 stupnjeva Celzijevih stupnjeva od kraja 19. stoljeća, što je u velikoj mjeri posljedica povećane emisije ugljičnog dioksida i drugih emisija u atmosferu.

Najveći dio zagrijavanja dogodio se u posljednjih 35 godina, a pet najtoplijih godina se dogodilo nakon 2010. godine. Oceani se zagrijavaju, a Grenlandski i antarktički ledeni pokrivači su se smanjili. Ledenjaci se povlače gotovo svugdje u svijetu – uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Aljasku...

Satelitska opažanja otkrivaju da se količina proljetnog snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi smanjila u posljednjih pet desetljeća i da se snijeg ranije topi. I opseg i debljina arktičkog morskog leda brzo se smanjivala tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Od početka industrijske revolucije, kiselost površinskih oceanskih voda povećala se za oko 30 posto.

Ovaj porast je također rezultat činjenice da ljudi emitiraju više ugljičnog dioksida u atmosferu i stoga se više apsorbiraju u oceane. Količina ugljičnog dioksida koju apsorbira gornji sloj oceana povećava se za oko dvije milijarde tona godišnje.

Zamrznuto lice Dona Wolforda koji se biciklom vozi na posao u gradu Fargo u sjevernoj Dakoti  / Foto Reuters

Znanstvenici vjeruju da će globalne temperature nastaviti rasti desetljećima u budućnosti, uglavnom zbog stakleničkih plinova proizvedenih ljudskim aktivnostima. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), koji uključuje više od 1.300 znanstvenika iz Sjedinjenih Država i drugih zemalja, predviđa porast temperature od 2,5 do čak 10 stupnjeva Celzija tijekom sljedećeg stoljeća.

Prema IPCC-u, opseg utjecaja klimatskih promjena na pojedine regije će se mijenjati tijekom vremena i sa sposobnošću različitih društvenih i ekoloških sustava da ublaže ili se prilagode promjenama. IPCC predviđa da će povećanje globalne srednje temperature proizvesti blagotvorne učinke u nekim regijama, ali i one štetne u drugima.

Neto godišnji troškovi će se tijekom vremena povećavati kako se globalne temperature povećavaju. »Gledano u cjelini«, navodi se u IPCC-u, »raspon objavljenih dokaza ukazuje da će neto troškovi štete od klimatskih promjena vjerojatno biti značajni i da će se vremenom povećavati.«

Polarni vrtlog ipak slabi

Polarni vrtlog koji je američki Srednji zapad držao okovanim ledom i prouzročio smrt najmanje 21 osobe polagano slabi i očekuju se ovaj vikend blage temperature, kazali su u petak meteorolozi. 
Nakon polarne hladnoće koja je zaustavila rad poštanske službe, zatvorila škole i poduzeća, očekuje se da u ponedjeljak temperature narastu na gotovo 15 stupnjeva C.
Chicago, treći najveći grad u zemlji, u srijedu je drugi put u svojoj povijesti zabilježio najnižu temperaturu, -29 stupnjeva, nakon rekordnih -32 stupnjeva 20 siječnja 1985. U ponedjeljak se očekuje oko 10 Celzijevih stupnjeva.
Polarni vorteks, vrtlog ledenog zraka uobičajen nad Sjevernim polom, spustio se ovaj tjedan do Kanade i američkog Srednjeg zapada.
»Hladni zrak ne odlazi nikamo, jednostavno isparava«, rekao je Brian Hurley, meteorolog iz Nacionalne meteorološke službe u College Parku u Marylandu.
Temperature na Gornjem Srednjem zapadu dosegnut će 18 stupnjeva Celzijevih u petak, predviđa Hurley.
Najniža temperatura u četvrtak bila je zabilježena u Cottonu u Minnesoti, minus 48 stupnjeva Celzijevih.
Za brojne smrti dužnosnici su u nizu država okrivili polarne hladnoće.Broj žrtava rastao je nakon što je u Chicagu zabilježena smrt najmanje devet osoba, rekao je Stathis Poulakidas, liječnik u gradskoj bolnici John H. Stroger Jr.
Gradske željezničke linije koje su bile u prekidu od srijede u petak su ponovno u funkciji, kao i poštanska služba koja nije radila u šest država Srednjeg zapada.
Nakon što su tisuće letova bile otkazane ili odgođene, i u zračnom prometu se stanje popravlja pa je otkazano samo 750, a kasnilo je nešto više od 130 letova, stoji na mrežnoj stranici FlightAware. (Hina)

Dugoročan utjecaj

Predviđa se da će se globalna klima nastaviti mijenjati tijekom ovog stoljeća i kasnije. Veličina klimatskih promjena nakon sljedećih nekoliko desetljeća ovisi prvenstveno o količini plinova koji zagrijavaju toplinu na globalnoj razini i koliko je zemlja osjetljiva na te emisije. Kako se navodi na službenim stranicama NASA-e, utjecaj globalnih klimatskih promjena u Sjedinjenim Državama bit će dugoročan. Predviđa se da će se globalna klima nastaviti mijenjati tijekom ovog stoljeća, ali i kasnije. Veličina klimatskih promjena nakon sljedećih nekoliko desetljeća ovisit će prvenstveno o količini plinova koji zagrijavaju toplinu na globalnoj razini i koliko je zemlja osjetljiva na te emisije.

Zaleđena obala jezera Lake Erie tijekom polarnog vrtloga u Clevelandu, u Ohiju / Foto Reuters

NASA podsjeća na to da se prosječne količine padalina u SAD-u povećavaju od 1900. godine, a u nekim je područjima došlo do porasta većih od nacionalnog prosjeka. U drugim se dijelovima zemlje količina padalina smanjila.

Više zimskih i proljetnih oborina predviđeno je za sjeverni dio Sjedinjenih Država, a manje za jugozapad, i to tijekom ovog stoljeća. Projekcije buduće klime nad SAD-om ukazuju na to da će se nedavni trend povećanih teških oborinskih događaja nastaviti. Predviđa se da će se taj trend pojaviti i u regijama gdje se očekuje smanjenje ukupnih oborina, kao što je jugozapad.

NASA predviđa da će ljetne temperature nastaviti rasti, što će smanjiti vlage u tlu. Upozorava se i na veći broj toplinskih valova, posebno na zapadnom i središnje dijelu SAD-a. NASA kaže da će do kraja ovog stoljeća vremenski ekstremi ponavljati svake dvije ili tri godine diljem Amerike, umjesto svakih u 20 godina kao dosad.

NASA posebno upozorava na intenzitet, učestalost i trajanje uragana u Sjevernom Atlantiku. Učestalost najjačih uragana (4. i 5. kategorije) povećava se od ranih 1980-ih. Relativni doprinosi ljudskih i prirodnih uzroka tim povećanjima još su neizvjesni. Očekivano će se povećati intenzitet oluje i stope padalina koje su povezane s uraganom, jer se klima nastavlja zagrijavati.

U sljedećih nekoliko desetljeća, olujni udari i visoke plime mogli bi se kombinirati s porastom razine mora i slijeganjem zemljišta kako bi se dodatno povećale poplave u mnogim regijama. Porast razine mora trajat će do oko 2100. godine. Oceanima naime treba puno vremena da odgovore na toplije uvjete na površini Zemlje.

Zbog toga će se morske vode i dalje zagrijavati, a razina mora će nastaviti rasti već stoljećima po stopama jednakim ili višim od onih iz ovog stoljeća. Očekuje se da će Arktički ocean ostati bez leda ljeti prije sredine stoljeća.

Pogled na Manhattan sa zaleđene obale rijeke Hudson / Foto Reuters

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.