Razradio ideju

Rupel: Trebalo bi predvidjeti mogućnost podjele EU-a na megaregije

Hina

Reuters

Reuters

Slovenski je predsjednik Borut Pahor početkom tjedna u svom govoru diplomatima upozorio na realnu perspektivu »regionalizacije« Europske unije, tijekom koje će se države članice grupirati po svojim interesima i geostrateškim silnicama, a ideju je u svom prilogu u ljubljanskom »Delu« u subotu razradio Dimitrij Rupel, dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova. Idealno bi bilo da Europa ostane »što cjelovitija i što slobodnija«, ali tek treba pronaći zajednički europski identitet, pa zato u sadašnjoj krizi i izazovima Europa stoji pred dilemom hoće li se razvijati »prema što tješnjem ili što labavijem« savezu naroda, odnosno država s tradicionalnim nacionalnim aparatima, tvrdi Rupel. Zato bi trebalo predvidjeti mogućnost podjele EU-a na manje jedinice, takozvane megaregije, koje bi prema geografskom ili interesnom načelu sastavljale »srodne« države, prema modelu po kojem su se povezale države Beneluksa ili Višegradske skupine, navodi u svojoj eleboraciji Rupel.Kao jednu od mogućnosti, navodi kombinaciju sa formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije, kao budućim sastavnicama današnje Europske unije. Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija.U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska.Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije, Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska.Kad za to dođe vrijeme, u europsku istočnu megaregiju uključili bi se redom Srbija, Makedonije, Crna Gora i Kosovo, te Turska i Ukrajina, navodi Rupel.No, Europu bi se moglo regionalno podijeliti i prema oceanima i morima kojima gravitiraju pojedine države i to na: atlantsku grupaciju, baltičko-sjevernomorsku, podunavsko-crnomorsku, te sredozemnu skupinu.U potonjem bi se slučaju, upozorava Rupel, Slovenija našla u istoj skupini s Hrvatskom, a s njom ima neriješeno granično pitanje koje se uglavnom vrti oko granice na moru. Jadransko more vrlo je važno za Sloveniju koja održava i svoj »jadranski identitet«, a za dominaciju nad Jadranom vodi se »više manje tiha borba«, piše bivši ministar. »U tome je uz Italiju najaktivnija Hrvatska za koju se čini želi biti hegemon na istočnoj strani Jadrana. I spor za Slovenijom spada u taj kontekst«, tvrdi Rupel.Rupel smatra da EU treba razmišljati o modelu koji će stvoriti »sinergiju različitih identiteta« kako bi postala djelotvornija.»Pritom mislim na izvorne europske identitete, a ne na one koje donose useljenici. Mislim na europske lokalne i nacionalne identitete, na identitete jezičnih skupina, geopolitičke, ali i opće europske identitete«, kaže Rupel u svojoj analizi u ljubljanskom »Delu«.