Narodna skupština RS-a prihvatila deklaraciju prema kojoj je rat u BiH bio građanski

Republika Srpska traži procesuiranje zločina HV-a nad Srbima u BiH

Hina



Deklaraciju je pripremila Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) a njezinu prihvaćanju u Narodnoj skupštini RS-a usprotivile su se većinske bošnjačke stranke čije je sjedište u Federaciji BiH, SDP BiH i SDA.


U jednome od trinaest zaključaka Deklaracije od pravosudnih tijela u BiH traži se da se procesuiraju ratni zločini koje je nad srpskim narodom počinila regularna vojska Hrvatske na prostorima BiH. Istodobno se od Vijeća sigurnosti UN-a traži provođenje revizije rada Haškog suda.


U deklaraciji se navodi i da je “tragični oružani sukob u BiH od 1992. do 1995.” imao karakter građanskog i višenacionalnog rata, s visokim “stupnjem uključenosti međunarodnog faktora”.




U objašnjenju uzroka izbijanja oružanih sukoba u BiH se navodi da se radilo o dijelu procesa raspada SFRJ, “izazvan majorizacijom srpskog naroda u BiH”.


Izražava se nezadovoljstvo i radom Suda i Tužiteljstva BiH zbog slabog procesuiranja slučajeva ratnih zločina nad Srbima u BiH i traži preispitivanje presuda izrečenim pred Sudom BiH na temelju Kaznenog zakona kojega je nametnula međunarodna zajednica 2003. kojim se predviđa izricanje većih zatvorskih kazni od zakona koji su vrijedili u vrijeme počinjenjenja zločina.


Većina zastupnika skupštine zaključili su i da BiH može opstati samo dogovorom njezina tri konstitutivna naroda i dva entiteta, poštujući Daytonski mirovni sporazum.


Zastupnici Stranke demokratske akcije i SDP-a BiH glasovali su protiv ovoga dokumenta smatrajući da je jednostran i neprihvatljiv te da neće imati nikakve učinke.


Istodobno, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sveučilišta u Sarajevu ocijenio je da je protekli rat bio međunarodni oružani sukob i agresija Savezne republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) te Hrvatske na BiH.


Pri tome su optužili Republiku Srpsku i Herceg-Bosnu da su bile paradržavne tvorevine i kolaboracionistička tijela vlasti. Institut je istaknuo da je protekli rat kao cilj uspostave jedinstvene srpske države imao za posljedicu agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima na čijim je temeljima nastao današnji entitet Republika Srpska.