Slovenski i hrvatski brodovi su i do sada slobodno prolazili, ribari su slobodno ribarili, a obje su zemlje ionako u EU. Sve silne priče o 'nacionalnim interesima' hrpa su besmislica idealnih i za politiku bacanja prašine u oči, ističu iz Radničke fronte i slovenske Levice
Predstavnici hrvatske Radničke fronte i slovenske Levice u nedjelju su se susreli na graničnom prijelazu Dragonja, na ničijoj zemlji, gdje su zajednički prosvjedovali protiv sporova oko Piranskog zaljeva te poručili da su ti sporovi klasičan primjer »prodavanja nacionalističke magle« kako bi se narodi bavili nepostojećim nacionalnim pitanjima umjesto gorućim problemima gospodarske i socijalne politike.
»Politički folklor« u Piranskom zaljevu
»Dok političari prodaju priče o nacionalnim interesima u Piranskom zaljevu, istovremeno u Hrvatskoj pokazuju nebrigu za najosjetljivije skupine – za bolesnu djecu koja hitno trebaju lijekove, penzionere koji kopaju po kontejnerima, siromašne i nezaposlene, blokirane i ovršene. Hrvatska se suočava s dosad najvećim iseljavanjem mladih iz zemlje što će uskoro dovesti do kolapsa mirovinskog sustava i još većeg društvenog raslojavanja na bogate i siromašne. U ovom trenutku je, po Eurostatovim podacima, čak 1,18 milijuna ljudi u Hrvatskoj u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U trenutku kada se hrvatski ministar financija hvali BDP-om, suficit samo znači poboljšavanje rejtinga za daljnje zaduživanje, ne i bolji život za sve. Umjesto da spašavaju proizvodnju, znanost, obrazovanje i zdravstvo, vladajući troše za nove automobile i mobitele«, upozoravaju.
U Sloveniji je pak, dodaju, radništvu dosta mjera štednji, učitelji se pripremaju na štrajk, a borba trafikanata je pokazala svu bijedu atipičnih oblika rada. Iako se i slovenski ministri hvale izlaskom iz krize, sasvim je jasno kako taj prividan ekonomski rast ne znači dobrobit za sve. Oko 280.000 stanovnika, ili svaki sedmi stanovnik Slovenije, živi ispod granice siromaštva. U Sloveniji se socijalne i ekonomske razlike neprestano produbljuju (razlika minimalne i prosječne neto plaće je najviša u EU). Čak se djeca u Sloveniji počinju socijalno i ekonomski raslojavati, pa se socijalne razlike sve više reflektiraju i na pismenost – istraživanja su pokazala da su bogati kudikamo pismeniji od siromašnih.