Slatki dome, Alabama

RIGIDNI ZAKON Ograničavanjem prava na pobačaj SAD postaje pionir ženomrzilačke politike

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Martina Šalov

Foto Martina Šalov

Prijedlozi o potpunoj zabrani pobačaja razmatraju se u još 16 saveznih država, a ukupan broj američkih država koje su ozbiljno ograničile pravo na pobačaj ili to namjeravaju učiniti popeo se na 28. Cilj je konzervativaca prisiliti Vrhovni sud na radikalnu promjenu ili poništenje presude iz 1973. u slučaju Roe vs. Wade, koja je omogućila legalan pobačaj u SAD-u



Američka savezna država Alabama izglasala je do sada najstroži zakon o zabrani pobačaja u SAD-u. Zakon koji pobačaj zabranjuje od prvoga dana trudnoće, a toliko je restriktivan da ga zabranjuje i ako žena želi prekinuti trudnoću koja je rezultat silovanja ili incesta, dobio je većinu u kongresu Alabame. Njegovi se protivnici još uzdaju samo u Vrhovni sud, pred kojim stotine aktivista ovih dana prosvjeduju protiv ograničenja prava na abortus u osam saveznih država koje drže republikanci.


Prijedlozi o potpunoj zabrani pobačaja razmatraju se u još 16 saveznih država, a ukupan broj američkih saveznih država koje su ozbiljno ograničile pravo na pobačaj ili to namjeravaju učiniti popeo se na 28. Cilj je konzervativaca koji više-manje uspješno guraju takve zakone prisiliti Vrhovni sud na radikalnu promjenu ili poništenje presude Vrhovnog suda iz 1973. u slučaju Roe vs. Wade, koja je omogućila legalan pobačaj na cijelom teritoriju SAD-a.


Trumpova podrška


Nakon što je predsjednik Donald Trump imenovao nove suce, Vrhovni sud sada ima pet konzervativnih i četiri liberalna člana. Američki je predsjednik nedugo nakon izglasavanja zabrane pobačaja u Alabami jasno izrazio svoj stav po tom pitanju. U nekoliko twittova objavio je sljedeće:




– Kao što većina već zna, snažno sam Pro-Life usmjeren, s tri iznimke – silovanje, incest i zaštita života majke – ista pozicija koju je imao i Ronald Reagan. Stigli smo daleko u protekle dvije godine sa 105 prekrasnih novih federalnih sudaca, bit će ih još i više, dva odlična vrhovna suca, »Mexico City Policy« i potpuno novim i pozitivnim stavom prema pravu na život – poručio je Trump. Radikalna ljevica, s kasnim abortusima i gorim stvarima, dodao je, implodira na ovom pitanju. Moramo se držati zajedno i 2020. pobijediti za život. Ako budemo glupi i ne budemo ujedinjeni, sve naše teško izborene pobjede za život naglo će nestati.


U SAD-u, koji se stoljećima svrstava među najrazvijenije i najnaprednije države svijeta, najednom pobjedu odnosi retorika Željke Markić. U čemu je stvar?


– Anti-choice pokret je snažan i vokalan u SAD-u već desetljećima, no sada mu je vjetar u leđa dala i Trumpova administracija i njihove mizogine politike, a od kojih je značajnu pažnju medija i javnosti privukao i i takozvani “gag-rule” koji je ograničio pristup klinikama za prekide trudnoće i u SAD-u i u zemljama u kojima je SAD financirao rad klinika, što je dovelo do ugroze zdravlja žena u manje razvijenim zemljama – konstatira Marinella Matejčić iz udruge PaRiter. Unatoč svim ranijim napadima na pravo na pobačaj, ovo je, kaže, jedan od najžešćih napada na »Roe protiv Wade«, odnosno odluke Vrhovnog suda iz 1973. godine koji je pravo na pobačaj prepoznao kao ustavno pravo, i to pobačaj do otprilike 24. tjedna trudnoće.



– Kao što je vidljivo iz “gag-rulea”, restrikcije pobačaja nisu nikako nešto što se događa u “manje razvijenim” zemljama – SAD je pionir u ograničavanju prava na pobačaj. Radi se o malicioznoj ženomrzilačkoj politici koja prepoznaje pulsiranje fetusa ispred kucanja srca žena, njihovih života i postojećih obitelji – kaže Matejčić.


Samo 10 posto je sigurno


Osim ovih pet država SAD-a koje trenutno imaju izrazito nazadne zakone o pobačaju, već se niz godina aktivno radi na ograničavanju prava na pristup pobačaju, bilo kroz restrikciju financiranja rada organizacija koje prekide trudnoće pružaju, bilo kroz nametanje savjetovanja i dodatnih ultrazvuka te rastuće stigmatizacije pobačaja u javnom prostoru kroz manifestacije kao što je “40 dana za život”, “Hod za život” i različite pokrete mladih ljudi.


– Očita je sličnost između “modusa operandi” organizacija iz SAD-a i ovih koje imamo doma – hodovi za život nisu ništa doli jedan od uvezenih alata za ograničavanje prava na prekid trudnoće, a prekidi trudnoće, kako znamo, nerijetko doslovno spašavaju živote žena. Postavlja se pitanje u kojem smo to civilizacijskom stadiju kada je fetus, koji je neodvojiv od žene do preko dvadesetog tjedna trudnoće, važniji od same žene, dok se u isto vrijeme ne propituje kontracepcija i dostupnost iste, dok je argument muškarca protiv korištenja kondoma tijekom seksualnog odnosa isključivo muška ugoda, a žene su te koje snose fizičke, emocionalne i novčane posljedice, kao i njihova postojeća djeca – upozorava Matejčić.



Pobačaj je, podsjeća, legaliziran u mnogim zemljama svijeta upravo sedamdesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, i to kako bi se prevenirala smrt žena radi nestručno izvedenih prekida trudnoće. Prema podacima Guttmacher instituta, od 56 milijuna induciranih pobačaja na godišnjoj razini u razdoblju od 2010. do 2014. godine, procjenjuje se da je 25 milijuna ili čak 45 posto, bilo nestručno izvedeno. U odnosu na preostalih 55 posto, procjenjuje se da je čak 31 posto postupaka bilo manje sigurno, 14 posto rizično, a samo 10 posto ih je izvedeno sigurno.


– Uvijek se može pribjeći naručivanju tableta za pobačaj preko interneta, što je moguće učiniti i u Hrvatskoj, no pitanje je u kojem će trenutku država početi ograničavati i pravo na kupovinu tableta preko interneta i kakvi bi bili ekonomski pokazatelji, odnosno troškovi, samoinduciranih pobačaja u tom slučaju – pita se Matejčić.


Iznosi i primjer iz Rumunjske, i to iz nedavne povijesti: Ceauşescu je kroz Dekret 770 zabranio kontracepciju i namjerne pobačaje, što je dovelo do velike smrtnosti žena. Procjena je da je do 1989. godine umrlo devet milijuna Rumunjki radi ilegalnih pobačaja, a nevjerojatan broj djece ostavljen je u domovima za nezbrinutu djecu bez adekvatne skrbi. Restrikcija prekida trudnoće je, upozorava aktivistkinja PaRitera, totalitarna politika i miješanje države u seksualni život stanovništva, odnosno zadiranje u privatnu sferu. Naravno, nije toliko izgledno da će se Ceauşescova politika ponoviti i u 21. stoljeću, ali nije upitno da će žene u SAD-u, nakon donošenja ovako rigoroznih zakona, pribjegavati različitim sredstvima kako bi napravile pobačaj, što će neminovno imati utjecaj na njihovo zdravlje, zdravstveni sustav imat će posla s liječenjem žena nakon nestručno izvedenih pobačaja, a o posljedicama za društvo ne treba ni govoriti.


Sluškinjina priča


SAD je, dakle, krenuo putem južnoameričkih uzora, primjerice Argentine, gdje su početkom godine vlasti odbile dopustiti pobačaj 11-godišnjoj djevojčici, koja je zatrudnjela nakon silovanja. Nesretno je dijete molilo argentinske vlasti da joj dozvole pobačaj, ali odgovor je bio negativan. Djevojčica kojoj su radi zaštite identiteta nadjenuli ime Lucia, za vrijeme trudnoće dva puta se pokušala ubiti, a na kraju je morala posjećivati psihologa. Zlostavljao ju je i silovao partner njezine bake, star 65 godina. Na udaru kućnog pedofila bile su i njezine dvije starije sestre, a sve tri su stavljene pod bakinu skrb nakon što ih je zlostavljao partner njihove majke.



Pobačaj je u Argentini zakonska opcija u slučaju silovanja ili životne ugroze majke, no vlast je tamo očito iznad zakona. Pokušaj legalizacije pobačaja u Argentini nije prošao u kolovozu prošle godine. Postojeći zakon kažnjava žene koje namjerno pobace s četiri godine zatvora. Unatoč tome, nije zaustavio pobačaje: procjenjuje se da svakih 90 sekundi u Argentini jedna žena pobaci, a svake godine se gotovo pola milijuna Argentinki podvrgne ilegalnom pobačaju s nerijetko teškim posljedicama. Slične rigorozne zakone imaju i druge južnoameričke zemlje, Čile, Nikaragva, El Salvador, kojima se sve više pridružuju i savezne države SAD-a.


Neokonzervativni trend vidljiv je u SAD-u zadnjih 10-tak godina, kaže sociologinja Branka Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


– To je trend koji i k nama dolazi iz SAD-a. Tamo se javlja redovito, a sad je pod utjecajem predsjednika Trumpa još i pojačan. On je dosljedan svojim stavovima, a konzervativne snage imaju dosta novca da ga podupru. Takav se trend prelijeva k nama, tako da možemo očekivati da će budući zakon o pobačaju ići u regresiju ili će se događati neki tip opstrukcije zakona. Kod nas ne očekujem puno bolju situaciju nego u SAD-u – pesimistički ocjenjuje prof. Galić.


Činjenica da su i neke druge savezne države ograničile pravo na pobačaj po njenom su sudu jasan znak da će se isti trend širiti barem još neko vrijeme. I dio Europe, podsjeća, ide u tom smjeru.


– Sve me to pomalo podsjeća na „Sluškinjinu priču“, iako je u toj knjizi riječ o utopiji. Ne vidim u takvoj politici ništa dobroga. Pokrenula se jedna lavina, i stanje će se samo pogoršavati. Tu je prisutan i jak interes financijskog kapitala u SAD-u, koji je primarno vezan uz konzervativce, dok je u Hrvatskoj stanje nešto drukčije. Uvijek se govori o tome kako prevladavaju konzervativci, ali to je kriva slika u javnosti. Brojna sociološka istraživanja provedena od 90-tih godina do danas govore da naši ljudi podržavaju pravo izbora. I to, ovisno o istraživanju, od 50 do čak 75 posto populacije, ali se u medijima to ne vidi, gura se neokonzervativne struje iako nisu većina – tvrdi prof. Galić. Brine je, međutim, što mlade generacije u sve većoj mjeri relativiziraju ljudska prava i naginju desnoj opciji, a to je – ističe – posljedica desetljeća nastave vjeronauka koja je u nedostatku drugih sadržaja, vezanih uz građanski odgoj, usmjerila mlade u pravcu koji zagovara Crkva.


Svake godine umre oko 40.000 žena


Pobačaj je jedna od najčešćih medicinskih intervencija: svake godine u svijetu se provede 56 milijuna prekida trudnoće. Procjenjuje se da je polovina pobačaja izvedena ilegalno, a rezultat je smrt oko 40.000 žena svake godine.


Drugim riječima, svaki drugi pobačaj u svijetu obavlja se u nesigurnim uvjetima, a čak 18 posto završava smrću jer ih je obavila nestručna osoba u neodgovarajućim uvjetima. Troškovi liječenja komplikacija zbog nestručnih pobačaja prelaze 200 milijuna dolara godišnje.


Negativan primjer Poljske


U svijetu je, s jedne strane, prisutan trend popuštanja rigidnih zakona u pogledu abortusa u državama koje su taj postupak još donedavno u potpunosti kriminalizirale, a s druge strane, pritisak konzervativnih struja u državama s manje ili više liberalnim zakonodavstvima da se pravo na pobačaj drastično reducira. Abortus je u Salvadoru bio legalan do 1997. godine, kada je zakonodavac, potaknut kampanjom pro-life skupina, oduzeo ženama reproduktivna prava.


U Poljskoj su deseci tisuća prosvjednika na ulicama Varšave i drugih gradova lani obranili pravo žena na pobačaj, koji je, također pod utjecajem konzervativnih krugova, trebao biti potpuno kriminaliziran. Osim Malte i Andore, gdje žene nemaju pravo na legalni pobačaj, te nakon što se Irska lani referendumom izjasnila u prilog ukidanja zabrane pobačaja, jedino Poljska danas svoje žene prisiljava da na taj zahvat odlaze u inozemstvo ili ga rade u ilegali.