foto Reuters
Američki predsjednik Donald Trump je na prijetnje o nuklearnom napadu na američki otok Guam, Pjongjangu obećao »vatru i bijes« i »veliku reakciju kakvu svijet do sada nije vidio«
Bio je ovo prilično dobar tjedan za međunarodnu zajednicu kada je riječ o Sjevernoj Koreji poručio je američki državni tajnik Rex Tillerson s Guama u srijedu. Taj »prilično dobar tjedan« bio je prilično dinamičan. Vijeće sigurnosti UN-a uvelo je nove sankcije Sjevernoj Koreji (zbog srpanjskih testova balističkih projektila), zatim je u ponedjeljak sjevernokorejski režim osudio nove, do sada najoštrije sankcije, i poručio da je spreman »osvetiti se puno većim akcijama kako bi SAD platio cijenu za nasilno ponašanje prema našoj zemlji i narodu«.
Uslijedila je izjava da je Sjeverna Koreja spremna očitati Sjedinjenim Američkim Državama »tešku lekciju« svojim strateškim nuklearnim oružjem ako Washington protiv nje pokrene vojnu akciju. Doprinos »prilično dobrom tjednu« dao je i Washington Post koji je objavio tajne zaključke američke vojne obavještajne službe DIA-e koja tvrdi da je Sjeverna Koreja uspjela dovoljno smanjiti nuklearnu bojevu glavu (dva puta jaču od one bačene na Hirošimu) da ju smjesti na svoje interkontinentalne rakete. Zatim je predsjednik Trump s godišnjeg odmora i igrališta za golf u Bedminsteru poručio da bi Sjevernoj Koreji bilo bolje da više ne prijeti Sjedinjenim Državama i pojasnio da će ih u suprotnom »zadesiti vatra i bijes« i obećao »veliku reakciju kakvu svijet do sada nije vidio«.
Sjeverna Koreja objavila je da »pažljivo razmatra« mogućnost raketnog napada na američki pacifički teritorij Guam na što je Trump odgovorio da je američki nuklearni arsenal snažniji nego ikad, a »prilično dobar tjedan« okončan je (barem je takvo bilo stanje fakata u četvrtak) službenom sjevernokorejskom objavom o razradi plana napada na Guam koji će biti gotov do sredine kolovoza, dakle za nekoliko dana. Sva je sreća da je za međunarodnu zajednicu, barem kada je riječ o Sjevernoj Koreji, tjedan bio prilično dobar. Eto, nije izbio nuklearni rat. Verbalno se vitlao nuklearnim oružjem u tjednu kada su u Sjevernoj Koreji nedalekom Japanu obilježavali 72. obljetnicu atomskih bombardiranja Hirošime i Nagasakija.
Previše američkih problema u Aziji
Predsjednik Trump ima prilično »dobrih« problema s azijskim zemljama, a ti su problemi započeli i prije nego što je položio prisegu. Rex Tillerson je u trenutku kada je bio kandidat za državnog tajnika, na saslušanju pred Senatom, izjavio da će Kini poslati jasan signal i neće joj dopustiti pristup otočju Spratly u dijelu Južnokineskoga mora oko kojega se spori pet država, a na kojem Kina gradi vojne instalacije. Odnosi s Kinom ipak su zaglađeni, čak ni trgovinsko-carinski rat nije onako žestok kakvim ga je Trump nagovještavao u izbornoj kampanji, a o Spratlyju i Južnokineskom moru posljednjih se mjeseci mnogo manje govori. Ni s Filipinima, tradicionalnim, bliskim i vjernim saveznicima SAD-a, ne ide baš dobro. To je stanje koje je Trump naslijedio od Obame, a kojega je kreirao prošle godine izabrani filipinski predsjednik Rodrigo Duterte koji je najavio približavanje Kini i istodobno udaljavanje od SAD-a. Stanje bi za SAD bilo nepovoljnije da Duterte nema dovoljno problema na domaćem terenu, od rata protiv narkotrafikanata (koji je pretvorio u krvave osvetničke pohode) do radikalno-islamističkih pobuna i oružanih napada.
foto Reuters
No, zato je tu Sjeverna Koreja, država svojeglavog i drčnog režima koja sama daje dovoljno prilike za, za sada, žestoke verbalne okršaje. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un je, otkako je u prosincu 2011. naslijedio svog oca Kim Jong-ila, naglo ubrzao nuklearni program. Upravo zbog tog programa i prvog nuklearnog testa izvršenog 2006., Vijeće sigurnosti uvelo je sankcije (tek prve u nizu) toj državi. Kim Jong-un ubrzao je taj program, režim tvrdi da su uspješno testirali termonuklearno oružje, opsjednut je time da ima oružje kojime može gađati SAD ubrzao je raketni program, a američka obavještajna služba procjenjuje da raspolaže s do 60 nuklearnih bojevih glava. Procjene američkih obavještajnih služba valja uzeti s rezervom, jer te su službe pouzdano znale da Sadam Husein u Iraku ima oružje za masovno uništenje koje nakon invazije SAD-a i saveznika na tu državu 2003. nije pronađeno. Kim Jong-un svojom je politikom dodatno izolirao ionako izoliranu državu (kojoj izolacija ne smeta da učestalo bude u žarištu interesa svjetske politike i medija), zahladili su odnosi s Rusijom, nekada važnom saveznicom, a sve su lošiji odnosi i s Kinom, jedinom preostalom kakvom-takvom podupirateljicom režima u Pjongjangu koja, ipak, podupire rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojima se Sjevernoj Koreji nameću sve strože sankcije.
Sukob dva verbalna ovna na brvnu
Situacija trenutačno podsjeća na sukob dva verbalna ovna na brvnu. S jedne strane je Donald Trump, čovjek koji i inače raspiruje dojam o sebi kao o nekontroliranom verbalnom piromanu, a s druge strane verbalnoj piromaniji kada je riječ o SAD-u ništa manje sklon sjevernokorejski režim. Ono što Trump verbalno potpali, njegovi suradnici i američka administracija nastoje, ako već nije moguće ugasiti, lokalizirati. To je jedan od najvažnijih Tillersonovih zadataka. U srijedu je, neposredno nakon što je sletio na Guam, izjavio da je Trump samo pokušao poslati snažnu poruku riječima koje će Kim Jong-un razumjeti. Rekao je i da ne vjeruje da postoji neposredna prijetnja Sjeverne Koreje (iako se samo dva dana ranije u američkom tisku pisalo kako je ta država minijaturizirala nuklearne bojeve glave koje može staviti na interkontinentalne rakete koje, pak, mogu dosegnuti teritorij Sjedinjenih Država) i poručio »mislim da bi Amerikanci trebali mirno spavati i ne brinuti zbog retorike posljednjih nekoliko dana«.
Izjava Vasilija Nebenzije
– Vasilij Nebenzija, veleposlanik Rusije pri UN-u: U svakom slučaju vojno rješenje nije opcija. Snažno želimo da Sjedinjene Države zadrže mir i suzdrže se od bilo kakva poteza koji bi mogao isprovocirati drugu stranu na akcije koje bi mogle biti opasne«.
Sama ta Tillersonova izjava pokazuje koliko je američka pozicija apsurdna. Naime, državni tajnik još uvijek najmoćnije države svijeta, najjače vojne sile, umiruje svoje sunarodnjake i poručuje im da mogu mirno spavati zato što im verbalno prijeti, ne nešto nalik na nekadašnji Sovjetski Savez, ne Putinova Rusija, nego Sjeverna Koreja. Funkciju umanjivanja štete Trumpovih riječi imao je i ministar obrane James »Divlji pas« Mattis, no ovoga tjedna taj bivši marinac je pokazao da marinci nisu momci koje resi diplomatska finoća. Izjavio je da Sjeverna Koreja mora prekinuti razvoj nuklearnog oružja i odustati od poteza koji bi vodili »kraju režima i uništenju naroda«.
– Svaki put ćemo nadmoćno uzvratiti na postupke sjevernokorejskoj režima koji će izgubiti svaku utrku u naoružavanju ili sukob koji bi potaknuo, kazao je Mattis. I tu valja povući hladnoratovsku paralelu – misli li doista Mattis da su Sjeverna Koreja i SAD usred utrke u naoružavanju?
Svoje je mišljenje o Trumpovoj izjavi o »vatri i bijesu« dao i republikanski senator, utjecajni veteran američke politike i predsjednik senatoskog odbora za vojsku John McCain. Poručio je predsjedniku da ne bi trebao prijetiti »vatrom i bijesom«, osim ako doista nije spreman ostvariti tu prijetnju.
Ne prijete ako nisu spremni djelovati
– Veliki čelnici koje sam vidio ne prijete, osim ako nisu spremni djelovati, a nisam siguran da je predsjednik Trump spreman djelovati, kazao je McCain i očitao Trumpu kratku lekciju iz vjerodostojnosti. McCain je kazao i da ne vjeruje da je Sjeverna Koreja spremna zaratiti. Sjevernokorejski režim bi, ako je imalo racionalan, trebao biti posljednji koji bi htio zaratiti. Naime, rat bi, gotovo je potpuno izvjesno, uništio taj režim. S obzirom na to da je hvalisavost važna odlika tog režima, baš kao i Trumpa, on se doista ne trudi stvoriti dojam da je imalo racionalan. Potvrdio je to i najavom izrade plana o lansiranju četiri rakete srednjeg dometa, a takve su uspješno testirane prošloga mjeseca (nakon višekratnih neuspjeha proljetos), na američki pacifički teritorij Guam na kojem je smještena i jedna od najvažnijih američkih vojnih baza izvan SAD-a, posebno strateške bombarderske snage. Nakon što isplaniraju lansiranje, Kim Jong-un će odlučiti o daljnjim koracima, izvijestili su sjevernokorejski mediji.
– Normalan dijalog nije moguć s takvim nerazumnim čovjekom i tu djeluje samo apsolutna sila, citirala je sjevernokorejska agencija KCNA zapovjednika raketnih snaga Kim Rak Gyoa.
A za rat, po svemu sudeći, nije pretjerano zainteresiran ni američki generalitet. Oni su svjesni toga da sebe i svoje saveznike, po svemu sudeći, mogu obraniti od korejskih raketnih prijetnji, ali Seul ne mogu obraniti od više tisuća topova i višecjevnih bacača raketa raspoređenih duž granice dvije korejske države.
