Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. studenoga 2019.
Srbija između EU i Rusije

Prijepori zbog posjeta Putina Beogradu

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 2. listopad 2014. u 16:04 2014-10-02T16:04:58+02:00

Nakon ocjene novog europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna da će Srbija »morati preispitati odnos prema Rusiji« zbog približavanja EU i oštre uzvratne izjave srbijanskog premijera Aleksandra Vučića »da se sa Srbijom ne razgovara tako«, u diplomatskim su krugovima i među poznavateljima prilika na Balkanu slijedili komentari koji ukazuju da Zapad neće biti blagonaklon prema Srbiji

BEOGRAD – Najavljeni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji 16. listopada potaknuo je brojna oprečna mišljenja i komentare, ali i upozorenja Beogradu da mora uravnotežiti svoju politiku prema Moskvi i imati na umu da je Srbija ambiciozno počela eurointegracijski proces.

Nakon ocjene novog europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna da će Srbija »morati preispitati odnos prema Rusiji« zbog približavanja EU i oštre uzvratne izjave srbijanskog premijera Aleksandra Vučića »da se sa Srbijom ne razgovara tako«, u diplomatskim su krugovima i među poznavateljima prilika na Balkanu slijedili komentari koji ukazuju da Zapad neće biti blagonaklon prema Srbiji.

Nedavna ocjena Johannesa Hahna da »Srbija treba preispitati uvođenje sankcija Rusiji« bit će navedena i kao sastavni dio godišnjeg izvješća Europske komisije 8. listopada u Bruxellesu, upozorava u četvrtak beogradski tisak pozivajući se na diplomatske izvore.

Pod naslovom »Srbija dobiva žuti karton zbog Rusije« list »Blic« u četvrtak piše kako ta Hannova izjava pred Europskim parlamentom o preispitivanju politike Beograda ne vrijedi »sada i odmah«, već se, kako tvrde diplomatski izvori lista, sugerira da bi »usklađivanje Beograda s Bruxellesom trebalo biti koherentnije«.
Istodobno, šef misije EU u Srbiji Michael Davenport izjavio je za »Blic« kako se »od svake zemlje kandidata očekuje da se sve više usklađuje sa stajalištima EU«. Britanski diplomat, međutim, nije želio izravno odgovoriti na pitanje može li zahtjev da Srbija uvede sankcije Rusiji »u bliskoj budućnosti postati uvjet ili ultimatum ili zakočiti pregovore s EU«, rekavši kako te izraze ne bi koristio u ovom kontekstu.

Britanski novinar Tim Judah, kojeg se smatra odličnim poznavateljem prilika na Balkanu, ocijenio je da bi posjet Putina Beogradu, u kombinaciji s vojnom paradom, mogao izazvati loše reakcije na Zapadu, poglavito u kontekstu ukrajinske krize za koju Zapad isključivo odgovornom smatra upravo Rusiju.

Judah je za B92, na marginama međunarodnog Beogradskog sigurnosnog foruma čiji je sudionik, rekao kako u slučaju eskalacije krize u Ukrajini »Srbija ne bi mogla nastaviti sjediti na dva stolca« i morala bi se opredijeliti između Moskve i Bruxellesa. Po njegovim riječima, najavljena vojna parada može biti negativno protumačena, bez obzira na okolnost da se ona organizira u sklopu obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja Beograda od njemačke okupacije. »Srbija može nastaviti s balansiranim pristupom i da joj to prođe ali samo ako primirje u Ukrajini potraje i preraste u mirovni proces«, ističe Judah. Ali ako Rusija odluči uspostaviti koridor s Krimom i dalje s Odesom »što bi bila ogromna vojna operacija, tada Srbija više neće moći sjediti na dva stolca«, dodaje.
Posebni izaslanik za jugoistočnu Europu, Tursku i EFTA u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Ernst Reichel kaže kako Berlin »nema problema s posjetom Putina Beogradu«, ali ukazuje na očekivanja EU da se Srbija približava vanjskoj politici Unije.

»Zajedničko očekivanje svih zemalja EU je da se Srbija polako priključuje pozicijama EU. Postoje važna i manje važna pitanja, a pitanje kao što je teritorijalni integritet Ukrajine je važno pitanje ovog doba«, izjavio je Reichel agenciji Tanjug na marginama 4. Beogradskog sigurnosnog foruma. »Priključenje sankcijama bilo bi nam važno, ali razumijemo da Srbija ima probleme s tim«, istaknuo je njemački diplomat dodavši da je »priključenje pozicijama EU proces i da je razumljivo da on sada nije 100 posto ispunjen«.
Znanstveni istraživač njemačkog Instituta za međunarodne odnose i sigurnost Dušan Reljić izjavu povjerenika za proširenje Johannesa Hahna tumači kao »politički pritisak na Beograd da paze šta rade kako ne bi izazvali previše neraspoloženja u Bruxellesu i ključnim centrima EU«.

Nakon prvih oštrih reakcija na poruku povjerenika za proširenje Hahna iz Bruxellesa, srbijanski premijer Aleksandar Vučić ublažio je ton porukom tijekom Beogradskog sigurnosnog foruma da »Srbija ostaje orijentirana ka Europskoj uniji« i da će »sve svoje obveze ispuniti do 2018. godine«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.