Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 4
Sutra: 17° 17° 4
24. travnja 2019.
Zove u pomoć NATO

Porošenko uvjeren da Putin želi okupirati Ukrajinu: 'Najprije se radilo o Krimu, a sada hoće i Azovsko more'

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 30. studeni 2018. u 7:13 2018-11-30T07:13:53+01:00

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je NATO da pošalje vojne snage u Azovsko more i zaštiti Ukrajinu, optužujući Rusiju za blokadu ukrajinskih luka u Azovskom moru

Unatoč pozivu njemačke kancelarke Angele Merkel na deeskalaciju ukrajinsko-ruskog spora, situacija na jugoistoku Ukrajine se ne smiruje. Merkel od ukrajinskih vlasti zahtijeva prisebnost, a rusku stranu poziva da Ukrajini omogući pristup Azovskom moru i lukama Mariupolj i Berdjansk, iako se na terenu retorika zaoštrava.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je NATO da pošalje vojne snage u Azovsko more i zaštiti Ukrajinu, optužujući Rusiju za blokadu ukrajinskih luka u Azovskom moru. Najnovija ukrajinsko-ruska kriza eskalirala je u nedjelju, kada je Rusija tijekom incidenta u Kerčkom tjesnacu koji povezuje Crno i Azovsko more zauzela tri ukrajinska broda i zatočila 24 ukrajinska mornara, nakon čega su ukrajinske vlasti proglasile ratno stanje u područjima što graniče s Rusijom i Bjelorusijom.

Dok ruska strana tvrdi kako je riječ o insceniranoj provokaciji kojoj je cilj povećati potporu ukrajinskom predsjedniku Porošenku uoči skorih predsjedničkih izbora u toj zemlji, na ukrajinskoj strani ne odustaju od uvjeravanja kako je do incidenta došlo u trenutku kada su ukrajinski brodovi – dva vojna i jedan civilni – plovili u međunarodnim vodama, što znači da je Rusija napadom na ukrajinske brodove prekršila međunarodne konvencije.

Blokada luka

Kako tvrdi ukrajinski ministar za infrastrukturu Volodimir Omeljan, Rusi aktivno provode blokadu dviju ukrajinskih luka u Mariupolju i Berdjansku onemogućujući plovidbu 35 ukrajinskih brodova u Azovskom moru, dok brodovi koji plove u ruski dio Azovskog mora nisu suočeni s takvim ograničenjima.

Na ulazak u Azovsko more prema ukrajinskim podacima čeka 18 brodova, a njih devet na izlazak, no Rusi im ne dopuštaju prolaz. Omeljan smatra kako je cilj ruske blokade ukrajinskih luka prisiliti Ukrajinu na povlačenje s ukrajinskog teritorija. Drugim riječima, Rusija po mišljenju ukrajinske strane nastavlja agresiju i otimačinu ukrajinskog teritorija, kršeći pritom sve relevantne međunarodne konvencije.

Ukrajinski predsjednik Porošenko uvjeren je kako se iza svega krije Putinov plan okupacije Azovskog mora i cijele Ukrajine. »Najprije se radilo o Krimu, potom je na red došla istočna Ukrajina, sad hoće Azovsko more. I Njemačka se mora upitati što će biti sljedeći Putinov potez u slučaju da ga ne zaustavimo«, poručuje Porošenko za njemački Bild tvrdeći da Putin želi obnovu ruske imperije, u kojoj Ukrajinu želi pretvoriti u koloniju.

Porošenko zato poziva članice NATO-a, uključujući i Njemačku, koju je nazvao tijesnom saveznicom Ukrajine, da podrže Ukrajinu u sporu s Rusijom i da u Azovsko more upute ratnu mornaricu. Ukrajinski je predsjednik usto pozvao Njemačku da zaustavi izgradnju rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi osigurao transport ruskog plina mimo Ukrajine, smatrajući da bi to bio snažan odgovor na agresivno ponašanje Rusije. Njemačka i dalje inzistira na izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2, uvjeravajući kako je riječ o gospodarskom projektu.

Kancelarka Merkel poručuje Kijevu i Moskvi da u ukrajinsko-ruskom sporu »nema vojnog rješenja«, pozivajući na razgovor i mirno rješenje ovog konflikta, najavljujući da će o ovoj temi razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na margini summita čelnika skupine G20 koji danas počinje u Argentini. Međutim, kancelarka Merkel optužila je Rusiju da je gradnjom mosta na ulazu u Azovsko more otežala promet Kerčkim tjesnacem, za što je, po njezinom mišljenju, »u potpunosti odgovoran predsjednik Putin«.

Sankcije Rusiji 

Njemačka kancelarka najavila je da će u okviru tzv. normandijskog pregovaračkog formata za rješavanje ukrajinsko-ruske krize, u kojem su osim Kijeva i Moskve i Njemačka i Francuska, ponovno inicirati dijalog u cilju dugoročnog rješenja spora, iako je morala priznati da su dosadašnji rezultati te diplomatske inicijative slabi. Kada je riječ o europskim sankcijama Rusiji, koje su uvedene 2014. godine upravo zbog ruske aneksije Krima i agresivne ruske politike na istoku Ukrajine, Merkel smatra kako su sankcije Rusiji opravdane, premda zbog njih i Njemačka trpi velike gubitke. Pa ipak, Merkel se nije izjasnila o novim sankcijama Moskvi, s obzirom na to da sadašnje sankcije istječu u siječnju, a nije tajna da je njemačka kancelarka pod pritiskom njemačkih gospodarstvenika koji traže ukidanje tih sankcija.

Špekuliralo se da bi zaoštravanje između Kijeva i Moskve moglo ugroziti najavljeni susret Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa na sastanku G20 u Buenos Airesu, no iz Moskve su jučer poručili da su dobili potvrdu Washingtona da će sastanka biti. Za posrednika između Kijeva i Moskve ponudio se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji već nekoliko godina blisko surađuje s Putinom unatoč tursko-ruskim nesporazumima i incidentima u prošlosti, a ima i dobre odnose s vlastima u Kijevu. Putin istodobno koristi priliku za razmještaj novih raketa na Krimu. Na anektiranom poluotoku već su razmještena tri raketna sustava S-400, a ovih će dana Rusi razmjestiti još jedan.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Festival samoniklog bilja
KRŠAN, 27. i 28. travnja

Festival samoniklog bilja