Poljska i Češka odustaju od ratifikacije ACTA-e

Poljske vlasti odlučile su do daljnjeg odgoditi ratifikaciju ACTA-e, međunarodnog sporazuma kojim se želi spriječiti falsificiranje robe i kršenje autorskih prava, od zaštite odjevnih marki, generičkih lijekova, pa do onemogućavanja kršenja autorskih prava na internetu.

Posljedica je to velikih prosvjeda javnosti uslijed poljskog pristupanja tom sporazumu 26. siječnja. Premijer Donald Tusk objavio je da je suspendiran proces ratifikacije sporazuma i sigurno neće biti obnovljen do kraja ove godine.

Zagovornici sporazuma tvrde da on jamči međunarodne standarde zaštite intelektualnog vlasništva, dok protivnici tvrde da on narušava zajamčeno pravo slobode govora, posebno na internetu. Tusk je u petak izjavio kako je ratificiranje sporazuma potrebno suspendirati ne bi li se provela detaljna analiza prije nego što ACTA postane dio poljskog pravnog sustava. Priznao je da dosad učinjena analiza nije dovoljna.

Prosvjedi u Sloveniji, Grčkoj i Češkoj

– Konzultacije o ACTA-i nisu bile potpune i zadovoljavajuće. Ljut sam na moje suradnike, izjavio je Tusk. Poljski premijer napomenuo je kako ne želi narušiti reputacije svoje domovine kao države koja se bori protiv piratstva, odnosno narušavanja prava intelektualnog vlasništva.

Češki premijer Petr Nečas najavio je u ponedjeljak da će njegova vlada obustaviti proces ratifikacije međunarodnog ugovora o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu ACTA, koji oštro kritiziraju mnogi korisnici interneta u Češkoj i u drugim zemljama. Vlada se »nipošto ne može pomiriti sa situacijom u kojoj su ugroženi temeljne slobode i slobodan pristup informacijama«, rekao je Nečas a prenijela je agencija CTK. Vlada će uskoro proučiti utjecaj ratifikacije tog ugovora na »stvarni život«, dodao je predsjednik vlade.Češka je među 22 europske zemlje koje su u siječnju potpisale taj multilateralni ugovor koji treba spriječiti nezakonito presnimavanje. I poljska vlada je ovih dana »zamrznula« proces ratifikacije nakon vala prosvjeda u Poljskoj. Da bi taj dokument stupio na snagu u tim zemljama moraju ga potvrditi nacionalni parlamenti.Zadnjih dana u Pragu i u drugim većim češkim gradovima održano je više prosvjeda na kojima su sudionici izrazili nezadovoljstvo tim dokumentom ocijenivši ga »udarom na slobodu i na demokraciju«.»Ugovor ACTA ozbiljan je udar na građanske slobode u Češkoj. Mislimo da ga parlament ne treba ratificirati«, rekao je u četvrtak za lokalne medije Mikulaš Ferjenčik, potpredsjednik Češke piratske stranke, osnovane po primjeru na takvu stranku u Švedskoj.Više mrežnih stranica češke vlade i stranica stranke ODS (desnica) premijera Nečasa bile su ovih dana na meti više informatičkih napada pirata iz hakerske skupine Anonymousa.

Potpisivanje ACTA-e izazvalo je ozbiljne unutarnjopolitičke probleme Tuskovoj vladi ponajprije zbog pritiska javnosti. Prošloga vikenda vlada je konačno odlučila organizirati javne rasprave o samom sporazumu, ali je više organizacija, među kojima i Helsinški odbor, odbio sudjelovati u debatama. Katarzyna Szymelewicz iz Fondacije Panoptykon izjavila je da će rasprava o sporazumu sve dok vlada ne objavi njegove »tajne« odjeljke biti »asimetrična«, odnosno neravnopravna.

Potpisivanje ACTA-e, što su u Tokiju 22. siječnja učinile 22 države članice Europske unije, izazvalo je val nezadovoljstva među zagovornicima ljudskih prava, blogerima, internetskim aktivistima, hakerima. Prosvjedi su organizirani u Sloveniji, Grčkoj, Češkoj. U Bugarskoj je najavljeno da je provedba temeljite javne rasprave preduvjet za ratifikaciju sporazuma. 

Bez konzultacija s civilnim društvom

Mnogi glasovi nezadovoljstva čuli su se i iz Europskog parlamenta, a među njima je vjerojatno najvažniji glas Kadera Arifa, europarlamentarca iz Francuske, koji je 26. siječnja dao ostavku na položaj pregovarača za ACTA-u.

Arif je konstatirao da su »stvari otišle predaleko« te da ACTA potencijalno ograničava slobodu interneta i onemogućava pristup spasonosnim generičkim lijekovima.

U izjavi za Guardian prije četiri dana Arif je kazao kako je njegova ostavka prosvjed zbog toga što je sporazum potpisan, a da nisu provedene nikakve konzultacije s civilnim društvom i zbog nedostatka transparentnosti od samoga početka. Konkretno, o sporazumu se pregovaralo u strogoj tajnosti, a prve naznake da se o njemu pregovorara iscurile su u javnost 2010. godine, tri godine nakon početka razgovora, i to preko WikiLeaksa.

Arif je upozorio i da bi na temelju tog sporazuma bilo moguće čovjeka koj prijeđe granicu dvije države s računalom na kojem ima film ili pjesmu tretirati kao kriminalca, odnosno čovjeka koji narušava tuđe intelektualno vlasništvo. No, tekst sporazuma nije moguće promijeniti, smatra Arif, to bi značilo praktično ponovno otvaranje pregovora, a jedino što jest moguće je sporazum prihvatiti ili odbiti.

Problem spasonosnih generičkih lijekova

Arif se posebno osvrnuo na mogući štetni učinak ACTA-e u medicini. Naime, generički lijekovi nisu patvoreni proizvod, a mnoge siromašnije države, poput Indije ili mnogih afričkih zemalja, upravo jeftinijim, generičkim verzijama lijekova pokušavaju suzbiti razne bolesti, uključujući i AIDS.

Problem je što ACTA generički lijek tretira kao falsifikat što znači da vlasnik patenta može zaustaviti isporuku lijeka u zemlju u razvoju, oduzeti teret, pa čak narediti uništavanje lijeka kao preventinu mjeru, upozorio je Arif na posljedicu ACTA-e o kojoj se dosad manje zborilo nego li o ugrozi slobode interneta.