Kontra Nicolasa Madura

Podijeljena Venezuela: Referendumski kaos u gladnoj zemlji nafte

Denis Romac

Tisuće oporbenih pristalica na skupu potpore u Caracasu / Foto REUTERS

Tisuće oporbenih pristalica na skupu potpore u Caracasu / Foto REUTERS

Od dvadesetak milijuna birača, sedam milijuna glasovalo je na referendumu protiv predsjednika Madura koji pak saziva svoj referendum za raspuštanje parlamenta gdje je oporba u većini



Nešto više od sedam milijuna birača u Venezueli glasalo je na nedjeljnom referendumu, kojeg je organizirala opozicija, protiv prijedloga predsjednika Nicolasa Madura o sazivu ustavotvorne skupštine i ustavnim promjenama, u kojima opozicija vidi isključivo Madurov plan da se što dulje održi na vlasti. Madurova vlast, međutim, ne priznaje rezultate ovog referenduma, pozivajući birače na »svoj« referendum o ustavnim promjenama koji će se održati 30. srpnja, na kojem Maduro planira ukinuti aktualni parlament u kojem većinu ima opozicija.


Unatoč rekordnom broju od čak 80 posto Venezuelanaca koji se protive Madurovoj vlasti, protiv Madurova plana izjasnio se na nedjeljnom simboličnom referendumu manji broj birača od očekivanoga, budući da je na prošlim parlamentarnim izborima za opoziciju glasalo oko 7,7 milijuna birača, a sada je Madurov plan odbacilo 7,2 milijuna birača. U državi koja ima 31 milijun stanovnika registrirano je nešto manje od 20 milijuna birača, a očekivalo se da će na opozicijskom referendumu protiv Madurovog plana glasati više od 10 milijuna birača.


Središnje sveučilište u Venezueli bilo je jamac nedjeljnog referenduma, a predsjednica tog sveučilišta Cecilia Carcia Arocha izvijestila je da je referendum poslao »jasnu poruku« vlasti i svijetu.





Predsjednik Maduro došao je na vlast u Venezueli pobjedom na predsjedničkim izborima u travnju 2013. godine, iako je predsjedničku dužnost obnašao i ranije, jer je tijekom posljednjih mjeseci kao njegov potpredsjednik zamjenjivao kontroverznog socijalista Huga Chaveza, koji je obolio od raka. Chavez je jasno dao do znanja da upravo Madura želi za svoga nasljednika. Maduro je bio vatreni Chavezov sljedbenik, bivši vozač autobusa i istaknuti sindikalist, a pratio ga je glas da je sklon pregovorima i kompromisima. To mu ipak nije pomoglo u rješavanju krize u Venezueli, koja se u njegovom mandatu dodatno produbila, a danas njegov režim opstaje isključivo zahvaljujući potpori vojske i siromašnijih slojeva.



Nedjeljnim referendumom kriza u Venezueli ulazi u novu fazu, u kojoj je mogućnost za kompromis između vlasti i opozicije dodatno smanjena. Zemlju potresaju višemjesečni protuvladini prosvjedi i ulično nasilje, u kojem je dosad smrtno stradalo više od sto osoba. Jedan incident zabilježen je i u nedjelju, kada je u pucnjavi na sudionike referenduma u jednoj četvrti Caracasa poginula žena, a više je osoba ozlijeđeno.


Zemlju potresa i teška gospodarska kriza, dok su police u trgovinama ispražnjene. Stanovništvu nedostaju i osnovne živežne potrepštine, poput hrane, sapuna, lijekova, pa čak i toaletnog papira, za što opozicija krivi predsjednika Madura, dok je građanima svega dosta. Međunarodni monetarni fond najavljuje za ovu godinu inflaciju od 1.600 posto.


Venezuela kontrolira najveće zalihe nafte na zapadnoj hemisferi, a njezino gospodarstvo, koje počiva na izvozu nafte – pri čemu je zanimljivo da Venezuela najviše svoje nafte prodaje upravo svom najvećem »neprijatelju«, Sjedinjenim Američkim Državama – teško je pogođeno padom cijena »crnog zlata« na svjetskim tržištima. SAD zasigurno ne bi bio nezadovoljan padom Madurova režima, dok Maduro tvrdi da upravo SAD stoji iza desne opozicije i njezinih nasilnih prosvjeda.