Tisuće na ulicama

Ovako je nešto u Hrvatskoj teško zamisliti: Poljaci masovno prosvjeduju protiv reforme pravosuđa

Hina

Reuters

Reuters

Prosvjednici okupljeni u blizini predsjedničke palače u Varšavi izvikivali su: »Sramota« i lomili olovke, a slični prosvjedi odvijali su se u više od dvadeset gradova širom Poljske



Tisuće ljudi prosvjedovalo je u Poljskoj u četvrtak nakon što je predsjednik Andrzej Duda potpisao zakonsku mjeru koji je omogućila vladi da izabere šefa Vrhovnog suda.


Europska unija, skupine za ljudska prava i oporbene stranke u Poljskoj kažu kako zakonodavstvo i druge promjene koje potiskuju vladajuća Stranka zakona i pravde potkopavaju neovisnost pravde i demokraciju.


Prosvjednici okupljeni u blizini predsjedničke palače u Varšavi izvikivali su: »Sramota« i lomili olovke, a slični prosvjedi odvijali su se u više od dvadeset gradova širom Poljske.




Svjedok je kazao Reutersu kako je došlo do sukoba prosvjednika s policijom, koja je koristila sprej, nakon što su okupljeni ispisali slogane na pločniku ispred predsjedničke palače.


Glasnogovornik varšavske policije Sylwester Marczak kazao je da je netko u gomili koristio plin protiv policijskih službenika, zbog čega je jedan od policajaca također upotrijebio ručni uređaj sa plinom.


Stranka zakona i pravde je rekla da je potrebna reforma sudovi kako bi oni bili učinkovitiji i kako bi iskorijenili utjecaj komunističke prošlosti.


»Bez reforme (pravosuđa) ne možemo obnoviti poljsku državu tako da služi svojim građanima«, rekao je Jaroslaw Kaczynski, čelnik euroskeptičke stranke koja kombinira lijevu ekonomiju s nacionalističkom politikom.


U srpnju su 22 suca Vrhovnog suda bila prisiljena otići u prijevremenu mirovinu, ali je glavni sudac Malgorzata Gersdorf odbio otići, rekavši kako njegov ustavni rok istječe 2020. godine.


Otkako je ta stranka osvojila vlast 2015. godine, deseci sudaca izbačeni su iz Ustavnog suda, Državnog sudbenog vijeća i sada iz Vrhovnog suda.


Europska komisija provodi istragu koja bi mogla dovesti do obustave glasačkih prava Poljske u 28-članom tijelu. Također je otvorila nekoliko odvojenih sudskih sporova protiv Poljske, najveće bivše komunističke države EU, uključujući neke protiv Vrhovnog suda