BRUXELLES Oštećenici RBA zadruga prosvjedovali su danas u Bruxellesu pred europskim institucijama: Europskoj komisiji i Europskom parlamentu, kako bi skrenuli pozornost na ono što vide kao pokušaj rušenja Škibolinog zakona, koji ih je konačno zaštitio od ovrha njihovih nekretnina. U Belgiju je stigao pun autobus oštećenika iz Hrvatske, a u utorak ujutro stižu u Luksemburg, gdje također namjeravaju održati prosvjed ispred Suda Europske unije.

Na Sudu Europske unije u Luksemburgu u rujnu je održano ročište u kojem se testira usklađenost Škibolinog zakona s europskim pravom. Ovaj je zakon bio zadnja slamka spasa za tisuće hrvatskih građana koji su se potpisivanjem ugovora o kreditu našli u raljama austrijskih RBA zadruga.

Škibolinim zakonom, nazvanom po inicijatoru, riječkom nezavisnom zastupniku Marinu Škiboli, poslovanje RBA zadruga u Hrvatskoj proglašeno nezakonitim, a ugovori koje su sklapali s klijentima ništetnim. Klijenti bi zadrugama vratili posuđenu glavnicu, no ne i kamate, kojima su bili zarobljeni u dužničkom odnosu, a dosezale su u pojedinim slučajevima lihvarske iznose.

Strahuje se od odluke Suda EU

No, ustvrde li suci Luksemburškog suda da pojedini članci tog zakona nisu usklađeni s europskom legislativom, Škibolin zakon morat će u promjene. Strahuje se i da bi posljedično pale stotine podnesenih tužbi oštećenika za zaštitu njihove imovine.

Škibolin zakon na Luksemburškom sudu završio je zbog jednog slučaja s Raba. Sutkinja Općinskog suda u Rijeci – Stalne službe na Rabu, Mirella Rodin, za potrebe spora koji su oštećenici Milivojević pokrenuli protiv Raiffeisenbanke St. Stefan-Jagerberg-Wolsberg eGen, uputila je prethodno pitanje ovoj europskoj instituciji o usklađenosti zakona s EU pravom.

O svemu se već očitovala pravna služba Europske komisije, a njeno je mišljenje negativno. Smatraju da je u suprotnosti s europskim pravom, a da bi se Zakon o ništetnosti mogao primjenjivati samo ako su ugovori o kreditu sklopljeni u Hrvatskoj. No, i tad, kaže se u tom mišljenju koje je iscurilo u medije unatoč tajnosti postupka, trebalo bi utvrditi štite li se slobode pružanja usluga i kretanja kapitala.

U očekivanju konačnog pravorijeka Luksemburškog suda oštećenici RBA zadruga uputili su se ovih dana u Bruxelles i Luksemburg. Osim što su prosvjedovali pred Europskom komisijom i Europskim parlamentom, svoj su slučaj predočili Olafu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara. Olaf je dio EK, ali operativno neovisan.

– Došli smo u Bruxelles da iskažemo osnovanu sumnju da je u vezi RBA zadruga na djelu organizirani kriminal i korupcija najviše razine kako bi se srušio Škibolin zakon i spasio profit RBA zadruga, objašnjava Ivica Marković, predstavnik Inicijative građana oštećenika austrijskih RBA zadruga.

Pravna služba EK negativno o zakonu

Nakon petogodišnje agonije, bezbrojnih deložacija, obiteljskih tragedija pa i slučajeva suicida Škibolinim zakonom konačno smo dobili zakonsko rješenje, dodaje Marković.

– Sudska praksa prešla je na našu stranu, sve do poteza sutkinje s Raba, koja je nakon već zaključene rasprave poslala pitanje Sudu EU. To što je učinila je svakako njeno pravo, ali nije baš uobičajeno suprostavljati se zakonu koji je jednoglasno usvojen u Saboru. Obratila se europskoj instituciji, a da je prethodno preskočila domaće institucije oko svojih dvojbi, kaže.

Nisu zadovoljni ni djelovanjem pravne službe Europske komisije.

– Pravna služba EK poslala je očitovanje Sudu u Luksemburgu koje se negativno odredilo prema zakonu. Sastavljala ga je tročlana komisija, među kojima je i jedan Hrvat Mislav Mataija. On se na raspravi u rujnu žestoko sukobio s pomoćnikom ministrice vanjskih poslova Tomom Gallijem, koji je branio hrvatsku stranu priče. Gallija je u Luksemburg poslao premijer Andrej Plenković, čiji je čvrst stav da se brani hrvatski zakon i djelovanje Sabora u ovom slučaju, objašnjava Marković.

Zakon im “zabio nož u srce”

Stvar je u tome, kaže Marković, da je zakon dobar za oštećenike, a loš za RBA zadruge kojima je, kako sami kažu, “zabio nož u srce”.

– Pretrpit će gubitke umjesto zaradu na svojim lihvarskim kreditima, ako zakon opstane. Nećemo dopustiti organizirano rušenje zakona. Danas smo bili u Olafu, obrazložili smo im sve i zainteresirali su se za slučaj. Dostavit ćemo im dokaze i oni će krenuti u izvide, objašnjava Marković.

U međuvremenu oštećenici RBA zadruga čekaju daljnji tijek slučaja. Sredinom studenog Luksemburškom sudu svoje bi mišljenje trebao dati neovisan odvjetnik.

– Ako i njegovo mišljenje bude negativno, odnosno kompatibilno s očitovanjem pravne službe EK stvar će se dodatno zakomplicirati. Luksemburški sud donosi pravorijek koji je konačan i ima pravnu snagu ne samo u Hrvatskoj, već na razini Europske unije, objašnjava Marković.