Idućih mjeseci istječu mandati veleposlanicima u nizu zemalja, pa bi se Vlada i Ured predsjednice trebali usuglasiti oko kandidata za mnoge bitne destinacije – bilo da je riječ o velikim svjetskim silama ili susjedima s kojima Hrvatska ima neriješena otvorena pitanja
Nakon gotovo dvogodišnjeg zastoja, u rujnu kreće velika rotacija u hrvatskoj diplomatskoj mreži. Premijer Andrej Plenković i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović proteklih su se mjeseci uspjeli usuglasiti oko kandidata za veleposlaničke dužnosti u petnaestak država. Neki od njih već su tijekom ljeta otputovali na svoje nove destinacije, ali najveći broj novih ambasadora svoje će pozicije preuzeti početkom i sredinom rujna. Riječ je o praksi koja se kod nas ustalila proteklih nekoliko godina, da se rotacija u diplomatskoj mreži nastoji odraditi tijekom ljeta – za vrijeme pauze u školskoj, odnosno akademskoj godini – kako bi, primjerice, djeca diplomata koji odlaze u inozemstvo mogla početkom nove školske godine nastaviti obrazovanje na novoj destinaciji.
Od 1. rujna ove godine tako će svoje dužnosti preuzeti desetak novih veleposlanika. Filip Vučak, koji svoju karijeru već godinama gradi u diplomaciji, s prvim danom rujna i službeno postaje veleposlanik u Francuskoj. Do prije dvije godine Vučak je Hrvatsku predstavljao pri Svetoj Stolici, a sada će u Parizu zamijeniti Ivu Goldsteina. Za Goldsteina, koji je u Francuskoj od siječnja 2013. godine, moglo bi se reći da mu je istekao mandat: iako to nije izrijekom zapisano u zakonu, običaj je da diplomatski mandat u inozemstvu traje četiri godine, mada je u praksi hrvatske diplomacije oduvijek bilo slučajeva da pojedini veleposlanici na mandatu u inozemstvu ostanu i po nekoliko godina duže.
Povratnik u diplomaciju
Osim u Francuskoj, u rujnu će doći do rotacije i u nekim drugim zvučnijim destinacijama. Već je od ranije poznato da će Josipa Para u Washingtonu naslijediti Pjer Šimunović. Prema neslužbenim informacijama, oko nasljednika Josipa Pare na vrlo važnoj destinaciji premijer i predsjednica dogovorili su se još u proljeće. No, formalno, odluka o Šimunovićevom imenovanju stupa na snagu također 1. rujna. S istim datumom novi veleposlanik u Italiji službeno postaje Jasen Mesić, dok Gordan Bakota odlazi u Srbiju. Nove veleposlanike Hrvatska početkom rujna dobiva i u Slovačkoj (Aleksandar Heina), pri NATO-u u Bruxellesu (Mario Nobilo), u Grčkoj (Aleksandar Sunko). Jasna Mileta postat će, pak, veleposlanica u Maroku gdje će zamijeniti Zvonimira Frku Petešića, za kojeg mediji pišu da će biti novi šef kabineta premijera Plenkovića. Sredinom rujna na mandate odlaze još dvojica novih veleposlanika. U Mađarskoj će Mladen Andrlić zamijeniti Gordana Grlića Radmana koji se, međutim, ne vraća u Zagreb, nego preuzima novu veleposlaničku dužnost u Berlinu.
Povratnik u diplomaciju je, pak, Igor Pokaz. Krajem 2014. godine Pokaz je šefovima u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) najavio da namjerava prekinuti diplomatsku službu. U tom trenutku bio je hrvatski veleposlanik u Rusiji. Na veleposlaničkoj dužnosti u Moskvi ostao je narednih šest mjeseci, do kraja lipnja, kada je ta pozicija upražnjena. Zbog niza okolnosti, to će mjesto ostati prazno praktički dvije godine. Tek početkom ove godine pronađen je prikladan kandidat za veleposlanika u Moskvi oko kojeg su se predsjednica i premijer složili pa je Tonči Staničić i službeno preuzeo ambasadorsku dužnost u Rusiji.
Upečatljivi raniji sukobi
Pokaz se, međutim, sada vraća među veleposlanike. Umjesto Ivana Grdešića, od 1. rujna predstavljat će Hrvatsku u Velikoj Britaniji. Riječ je o jednoj od bitnijih diplomatskih destinacija jer Britanci upravo pregovaraju o izlasku iz Europske unije, a u tom procesu sve zemlje članice EU-a, pa tako i Hrvatska, imaju interese koje žele zaštititi. U ožujku 2019. godine Pokaz će imati priliku na licu mjesta svjedočiti i povijesnom događaju – prvom napuštanju Europske unije u njezinoj povijesti.
Imenovanje veleposlanika proteklih godina nije prolazilo bez poteškoća. Banski dvori i Pantovčak nerijetko su se čak i javno sporili oko diplomacije, a jedan od upečatljivijih sukoba dogodio se, podsjetimo, u ljeto 2011. godine između tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića i Vlade Jadranke Kosor, odnosno njezinog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića. Taj je sukob kulminirao Josipovićevim zahtjevom tadašnjoj premijerki da smijeni šefa diplomacije Jandrokovića. No, ni prošle godine imenovanje veleposlanika nije prošlo glatko. Ili, točnije rečeno – nije prošlo nikako.
– Tijekom prošle godine pojavio se problem oko imenovanja veleposlanika. Proces je već bio pokrenut, postojao je i dogovor oko nekih imena, za neke kandidate zatraženi su bili i agremani zemalja primateljica, ali je onda vlada pala i sve je stalo, prisjeća se jedan naš sugovornik blizak Zrinjevcu. Prema informacijama koje su se tada pojavile u medijima, bila su spremna razrješenja pojedinih ambasadora, kao i prijedlog imenovanja dvadesetak novih. No, kandidati za veleposlanike i konzule moraju proći saslušanje i pred saborskim Odborom za vanjsku politiku koji, doduše, nema pravo veta, ali se bez njega procedura ne može dovršiti. Predsjednik tog tijela Davorin Mlakar bio je izabran u Ustavni sud, dok potpredsjednik Odbora iz redova SDP-a Joško Klisović nije smatrao primjerenim da se u okolnostima kada je vlada pred padom, a Sabor donosi odluku o samoraspuštanju provodi rotacija u diplomaciji, odnosno opoziv starih i imenovanje novih veleposlanika. Klisović je bio među onima, uglavnom iz oporbe, koji su smatrali da treba pričekati s diplomatskim smjenama, barem do iza izbora, kako bi se nova vlada s predsjednicom dogovorila oko novih veleposlanika.
Usuglašeno niz imena
Tako je na kraju i bilo: pitanje veleposlanika otvorilo se ponovno nakon izbora, kada je Banske dvore preuzeo Andrej Plenković. Neslužbeni izvori tvrde da je on s predsjednicom usuglasio praktički sasvim novu listu kandidata za veleposlanike, što sugerira da su prijedlozi koji su na stolu bili u vrijeme Oreškovićeve vlade »pali« skupa s tom vladom.
– Nakon dvije godine stvari su se konačno pokrenule. Procedura je redovna, puno toga je već odrađeno, usuglašen je cijeli niz imena, kažu naši sugovornici, upućeni u proceduru imenovanja veleposlanika, napominjući kako i u normalnim okolnostima, kada nema nikakvog spora između Banskih dvora i Pantovčaka, »proces traje četiri do pet mjeseci«.
No, idućih mjeseci istječu mandati hrvatskim veleposlanicima u nizu zemalja, pa bi se, među ostalim, Vlada i Ured predsjednice trebali usuglasiti oko kandidata za mnoge bitne destinacije – bilo da je riječ o velikim svjetskim silama ili, pak, susjedima s kojima Hrvatska ima neriješena otvorena pitanja. Među njima su, primjerice, Kina, Australija, Slovenija, BiH, Stalna misija pri EU u Bruxellesu…
