Može li Greta Thunberg biti ovjenčana Nobelovom nagradom za mir? Mlada švedska muza borbe protiv klimatskih promjena favorit je na kladionicama za nagradu, ali stručnjaci su oprezni.

Već nagrađena »Alternativnim Nobelom« (Right Livelihood, Nagrada za ispravno življenje) i nagradom Amnesty Internationala, 16-godišnja djevojka odlično stoji na internetskim kladionicama uoči dodjele najprestižnije svjetske nagrade u petak u Oslu.

I sama je navodno otvorena prema toj ideji… »To bi pokretu donijelo priznanje, snagu i učinilo ga još širim«, kazala je za Švicarsku radioteleviziju (RTS).

Počevši sama »školski štrajk» ispred švedskog parlamenta, što je preraslo u velike skupove na kojima sudjeluju milijuni mladih u svijetu, tinejdžerka s dugim pletenicama u roku od godine dana izazvala je pravi elektrošok u javnosti kada je riječ o klimatskim promjenama.

Potkraj rujna dirnula je javnost uputivši oštru kritiku svjetskim čelnicima s UN-ove govornice u New Yorku: »Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i djetinjstvo«, kazala je, nakon što je preplovila Atlantik jedrilicom.

Poziv na buđenje savjesti koji bi joj mogao donijeti Nobelovu nagradu?

»Krajnje nevjerojatno«, smatra direktor Instituta za istraživanja mira iz Osla (Prio) Henrik Urdal.

Dva su razloga za to, kaže. Povezanost između klimatskih promjena i oružanih sukoba tek treba biti znanstveno utvrđena, a drugi je problem njezina dob jer bi za tako mladu djevojku takva nagrada brzo mogla postati teret.

»Jedini način da se to dogodi bio bi da se nagradu podijeli (s nekim drugim) poput Malale«, pakistanske djevojke koja ju je dobila 2014. u dobi od 17 godina zajedno s Indijcem Kailashem Satyarthijem, rekao je.

»Naravno, ona je međunarodna zvijezda koja se bori protiv Donalda Trumpa i više od ikoga skreće pozornost na klimatske promjene, ali protiv nje govori činjenica da ima tek 16 godina«, kazao je povjesničar Asle Sveen, stručnjak za Nobel. »Bio bih jako iznenađen da dobije nagradu«.

Greta je »ozbiljna kandidatkinja«, smatra međutim Dan Smith, direktor Međunarodnog instituta za istraživanja mira iz Stockholma (Sipri).

»Ono što je ona učinila tijekom protekle godine izuzetno je«, rekao je za AFPTV. »Klimatske promjene problem su koji je usko povezan sa sigurnošću i mirom«, dodao je.

Izrugivanje »lažnim vijestima«?

Arhitekt pomirbe s Eritrejom, etiopski premijer Abij Ahmed jedan je od favorita za nagradu po mišljenju stručnjaka.

»Abij Ahmed bio bi dobar kandidat, budući da je njegov mandat imao mirotvorne učinke u zemlji i u regiji«, rekao je švedski profesor Peter Wallensteen, stručnjak za međunarodna pitanja.

Bilo kakvo prognoziranje je, međutim, nemoguće jer se o kandidaturama za nagradu zna samo njihov broj – ove godine 301 – ali imena nisu objavljena.

Za one koji se ipak upuštaju u igru rješavanja zagonetki, Nobelov odbor mogao bi staviti naglasak na slobodu informacija u vrijeme kada su one izložene velikom pritisku u autoritarnim režimima, ali i u zapadnim demokracijama.

»U vrijeme ‘fake newsa’, viška informacija (…) i manjka transparentnosti, odgovornosti u mnogim političkim procesima, nadam se da je to nešto što bi odbor mogao ozbiljno razmotriti«, rekao je Urdal.

Spominju se i organizacije za zaštitu medija kao što su Reporteri bez granica i Odbor za zaštitu novinara.

Druga imena koja kruže u vrijeme kada su migrantske krize i dalje u prvom planu su Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i njegov čelnik Filippo Grandi te organizacija SOS Mediterranee.

Britanska kladionica Ladbrokes je također omogućila klađenje na navodne, više ili manje bizarne, kandidate među kojima su američka nogometašica Megan Rapinoe, kapetanica njihove ženske reprezentacije koja je ove godine osvojila Svjetsko prvenstvo, američki predsjednik Donald Trump te sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un.

Odgovor će se znati u petak u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Prošle godine nagrada vrijedna oko 830.000 eura dodijeljena je borcima protiv seksualnog nasilja, kongoanskom ginekologu Denisu Mukwegeu i jezidskoj aktivistici Nadiji Murad.