Stručnjaci upozoravaju

Napadi koje je nemoguće spriječiti: Europljani se moraju naviknuti na terorizam

Hina

Reuters

Reuters

Niti jedna država ni policija ne mogu utvrditi i osigurati svaku ulicu. Strategija džihadista je »niskobudžetni terorizam« i napadi u serijama



PARIZ Napade poput ovih u Barceloni i Cambrilsu, u kojima je ubijeno 14, a ozlijeđeno 130 ljudi, lako je organizirati, gotovo nemoguće prevenirati, a džihadistima ne predstavljaju gotovo nikakav financijski trošak, kažu stručnjaci. Suočeni s takvom terorističkom strategijom kojoj je cilj cijela Europa, demokratska društva trebaju se pripremiti za dugotrajnu konfrontaciju i izgraditi svoju otpornost.


U vrijeme kada prijestolnice i turistička središta ulažu u čvrste prepreke koje bi trebale spriječiti napade vozilima poput onih u Nici, Londonu, Berlinu ili Barceloni, ništa nije jednostavnije nego ih zaobići.– To je princip mekih meta, kaže Frederic Gallois, bivši čelnik specijalnih jedinica francuske žandarmerije. »Svako okupljanje civila je jedna takva meta. A ima ih na tisuće«.

Tisuću pukotina


– Teroristi će napadati što je moguće više mekih meta s maksimalnom simbolikom poput Elizejskih poljana ili Ramble. Ali ako su takva mjesta zaštićena, poput Trga svetog Petra u Rimu, možete ubiti desetke ljudi u obližnjoj nezaštićenoj ulici i imate isti simbolični učinak kao da ste napali Vatikan, kaže Gallois.


O takvim napadima, koji se nazivaju »niskobudžetnim terorizmom«, džihadističke mreže razmišljaju i zagovaraju ih već dulje vrijeme. Al Kaida ih je u svojoj propagandi spominjala još 2005. godine. Ta strategija, poznata kao »tisuću pukotina«, kojoj je cilj postupno iscrpiti neprijateljevu mogućnost frontalnog sukoba, dostupna je svima, spavačima ili ubačenim agentima, ratnicima koji se vraćaju iz Sirije i Iraka, samoradikaliziranim simpatizerima ili jednostavno mentalnim bolesnicima kojima takva klima može biti okidač za akciju. – Islamska država im govori da žive normalno i kada im se ukaže prilika da iskoriste što god imali pri ruci, automobil, nož, čak i kamen, kaže Gallois. »To im znatno povećava mogućnost da napadnu, ne treba im nikakva obuka, troškovi, ciljevi su im blizu.. i to je zapravo sve. S terorističkog gledišta, odnos uloženog i isplativog ne može biti bolji«.– Oni više ne traže spektakularne akcije velikog intenziteta, sada im je važna učestalost. A ta učestalost je ono što boli. U ovom trenutku imamo razmak od četitri do šest tjedana između napada. A negdje pri kraju tog razdoblja, svi očekujemo da će se negdje nešto dogoditi, rekao je Gallois.

Stalna prijetnja


Stručnjak pariškog Instituta za vanjsku politiku Jean-Pierre Filiu kaže da tzv. Islamska država slijedi svoju logiku i dugoročne ciljeve. »Njihovi napadi su oportuni. Oni ne napadaju zato što gube tlo u Siriji ili Iraku, ali sigurno žele usput pokazati da su i dalje jednako učinkoviti unatoč porazima u tim državama«.


Tu prijetnju bit će nemoguće ukloniti u bliskoj budućnosti, a mogla bi se čak i povećati povratkom stotina iskusnih džihadista s ratišta u Siriji i Iraku. Europski čelnici moraju pripremiti svoje demokracije na to i izgraditi im otpornost.»Moramo izbjegavati demagogiju«, rekla je francuska senatorica Nathalie Goulet, »svi obavještajci ovoga svijeta ne bi mogli spriječiti ovakav napad«. – Treba pogledati stvarnosti u oči, uvjeriti ljude da zatvaranje džamija ili protjerivanje muslimana neće riješiti problem. Nažalost, moramo naučiti živjeti s time da postoje podjedinci koji su u stanju sjesti u auto i pokositi pješake i da svi građani moraju biti oprezni i budni, rekla je Goulet.

Barcelona i dalje odbija postaviti zaštitne stupiće na ulicama


Gradonačelnica Barcelone Ada Colau rekla je u subotu da neće postavljati zaštitne stupiće na gradske ulice unatoč napadu kombijem na prolaznike na ulici Las Ramblas, jednoj od najpoznatijih i turistički najatraktivnijih u glavnome gradu Katalonije. »Nemoguće je napuniti grad stupićima. To je upravo ono što žele teroristi, da živimo među stupićima«, rekla je 43-godišnja Colau nakon upisivanja u knjigu žalosti. »Želimo biti slobodan grad, a takve mjere smanjuju našu slobodu«, istaknula je i dodala kako su se zaštitne mjere povremeno postavljale tijekom koncerata, proslava i drugih događanja. Colau je gradonačelnica od 2015. godine, a do tada je bila građanska aktivistica u skupini koja se borila protiv izbacivanja građana na ulicu zbog nemogućnosti otplate bankarskih kredita. Osnivačica je Platforme za ugrožene hipotekama. U četvrtak nešto iza 17 sati kada su se stotine turista šetale središtem grada, jureći kombi pregazio je i ubio 13 prolaznika a više od stotinu ozlijedio. Od tada traje rasprava zašto Barcelona nije postavila stupiće i betonske ograde koje onemogućuju vozilima ulazak na prostor predviđen za pješake.Nakon gaženja pješaka kamionima u Berlinu i francuskome gradu Nici, španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova je krajem 2016. predložilo uvođenje fizičke zaštite na ulice kako bi se spriječili slični napadi. Barcelona je tijekom proslave Nove godine postavila zapreke u jednoj od svojih ulica, aveniji Maria Cristina.

Nakon napada u Barceloni te u noći na šetalištu uz more u Cambrilsu, gradiću s 33.000 stanovnika udaljenom 100 kilometara od Barcelone, nekoliko katalonskih gradića uključujući Calafell, Reus i Calella postavilo je zaštitne stupiće. U glavnom gradu Madridu postavljeni su u subotu veliki betonski blokovi oko središnjeg trga Puerta del Sol.


»Postavljanje takvih blokova ili stupića nemoguće je u svim dijelovima grada«, rekao je Joaquin Forn, dužnosnik unutarnjih poslova Katalonije. »To bi onemogućilo promet u gradu, stvorilo gužve, te ne bi spriječilo teroriste da izaberu drugo mjesto«, rekao je u Barceloni.Nakon napada na šetalištu uz more u francuskom gradu Nici, u srpnju 2016., ondje su postavljeni blokovi i stupići kako vozila s ceste ne bi mogla ući na šetalište. Na ulazima gdje se šetalište spaja s cestom ondje sada stoje vojna i policijska patrola. Ulica Las Ramblas u Barceloni dugačka je 1,2 kilometra, a Forn napominje da je postavljanje stupića ili ograda korisno samo kada se održavaju određeni događaji poput koncereta ili proslava. Prošle godine 20. prosinca, nedugo nakon napada u Berlinu na Božićnom sajmu, iz Madrida je odaslan prijedlog svim šefovima policije za postavljanje fizičkih barijera u svim dijelovima Španjolske.Španjolska nacionalna policija napominje da je kombi uspio ući na Las Ramblas te proći oko 600 metara rušeći pješake prije nego što se zaustavio, a vozač pobjegao. Katalonska regionalna policija nije uspjela zaustaviti kombi. Na šetalištu uz more u Cambrilsu, nakon što se dogodio napad u Barceloni, bilo je parkirano policijsko vozilo. Kada se ondje pojavilo veće vozilo Audi A3 u namjeri da obori pješake prvo je udarilo u policijski vozilo nakon čega se preokrenulo. Policija je upucala potencijalne napadače koji su izašli iz vozila i ozlijedili šest prolaznika i jednog policajca.Zastupnik oporbene Narodne stranke desnog centra u gradskoj vijećnici Barcelone, Alberto Fernández, pozvao je gradsku vlast na postavljanje barijera na ulicama. Gradonačelnica Colau je rekla kako će sve službe nastaviti raditi zajedno i koordinirano, no odbila je trajno postavljanje zapreka na ulicama. Barcelona bilježi rekordnu turističku sezonu, a na ulicama i plažama su velike gužve.