Reuters
Iako je »Berlin plus« dobar, sadašnji trenutak više zahtijeva »Berlin na kvadrat«, kako bi rezultati bili brži i veći, upozorava Tobias Flessenkemper, direktor projekta za Balkan
Njemačka je najavila plan za brži gospodarski razvoj zemalja zapadnog Balkana putem jačanja njihove regionalne ekonomske suradnje. Taj projekt, pod nazivom »Berlin plus«, izazvao je veliko zanimanje osobito u srpskim medijima, koji su ga prozvali njemačkim »mini Marshallovim planom za Balkan«. Tvrde da bi taj plan mogao biti svojevrsna nadoknada zemljama zapadnog Balkana zbog njihovog dugog čekanja na putu u Europsku uniju.
Unija je proteklih godina počela gubiti zanimanje za Balkan, zbog zaokupljenosti vlastitim krizama, rastućim političkim ekstremizmom i zamorom od proširenja na nove države. U prazan prostor utrčali su Rusija i Kina sa svojim kapitalom, s ekonomskim i političkim inicijativama. Promatrači taj »mini Marshjallov plan« tumače kao napor Njemačke i EU-a da zadrže svoj utjecaj nad zemljama koje se posljednjih godina sve više okreću Moskvi i Pekingu.
Planom za zapadni Balkan, primjerice, predviđa se gradnja autocesta koje bi Srbiju povezale s Bosnom i Hercegovinom, a Beograd s Prištinom i Tiranom. To zanemareno područje Balkana, u koje se Hrvatska i Slovenija formalno više ne ubrajaju, trebalo bi postati privlačno za privatne investicije kako bi se smanjila golema nezaposlenost ljudi i zaustavilo destabiliziranje država. Planom se želi potaknuti uvođenje najsuvremenije infrastrukture u te zemlje, otvaranje malih tvrtki s modernim tehnologijama, kao i poboljšanje obrazovnog sustava kako bi inozemni investitori imali na raspolaganju kvalitetniju radnu snagu.
– Taj proces mora donijeti vidljivo poboljšanje lokalnom stanovništvu. Stoga trebamo dati prioritet ideji da od regije napravimo atraktivan ekonomski prostor, kazao je njemački ministar vanjskih polsova Sigmar Gabriel, kad je 31. svibnja prvi put predstavio taj projekt.
– Ministar Gabriel je jasno rekao da se Njemačka zalaže za europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, već i iz vlastitog interesa. Želimo uvesti ove zemlje u EU. Ali nije tajna da približavanje tih zemalja Europskoj uniji ide vrlo sporo, jer nemaju svi sudionici iskren interes za održive reforme, upozorio je Christian Hellbach, koordinator za zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, govoreći za Glas Njemačke.
Nastavak inicijative Johannesa Hahna
Njemački je plan, zapravo, produžetak inicijative Johannesa Hahna, povjerenika Europske komisije za proširenje EU-a, koji je sredinom svibnja u Sarajevu okupio predstavnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Hahn je tim zemljama predložio formiranje »zajedničkog tržišta« koje bi, prema njegovu mišljenju, potaknulo njihovu trgovinu i gospodarski rast. Hahn, piše EurActiv, smatra mogućim da se u nekoliko godina otvori oko 80 tisuća radnih mjesta u tvrtkama s visokom tehnologijom, bez koje je nemoguće uhvatiti priključak na tehnološku revoluciju u svijetu.
Međutim, »mini Marshallov plan« zasad nema osigurane izvore finaciranja. Sigmar Gabriel je predložio osnutak fonda za infrastrukturu i tehnologiju, a novac bi trebale donirati sve članice Europske unije, plus članice Europske ekonomske zone (EEA) i Europske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA), prema pisanju beogradskih Večernjih novosti. Plan »Berlin plus« uskoro će se naći i na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća, jer Berlin očekuje da će se plan za Balkan voditi pod pokroviteljskom EU-a. Također, Njemačka očekuje da će plan biti poticaj nastavku reformi koje traži EU, kako bi zemlje zapadnog Balkana jačale europske ekonomske i političke standarde ponašanja.
Kad su se javili znakovi dezintegracije Europske unije, uz nadiranje ekstremističkih stranaka, nestabilnost je zahvatila i balkanske zemlje. Zbog toga je Njemačka 2014. pokrenula inicijativu »Berlinski proces« kako bi se osigurao nastavak puta zemalja bivše Jugoslavije, plus Albanije, u europske integracije. Uz Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju, toj inicijativi pristupile su Hrvatska i Slovenija, kao susjedne članice EU-a, te Njemačka, Austrija, Italija i Francuska, kao zemlje s posebnim interesima na tom području.
Njemačka i Europska unija, zapravo, proteklih su godina izgubile korak s geopolitičkim promjenama u svijetu i na Balkanu. Na tu činjenicu upozorili su ih dramatični politički događaji u Makedoniji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, koji su povezani s rastućim utjecajem Rusije na Balkanu u trenutku kada su Sjedinjene Države, zajedno s EU-om, počele gubiti zanimanje za to područje.
Susret u Trstu 12. srpnja
No, »Berlinski proces« iz 2014. uglavnom je ostao mrtvo slovo na papiru. Stoga ga je njemačka diplomacija sada obnovila pod nazivom »Berlinski proces plus«, ili »Berlin plus«. Konkretniji obrisi te incijative, kao i sadržaj njemačkog plana, trebali bi biti poznati nakon 12. srpnja, kada se u Trstu održava redoviti godišnji sastanak o zemljama zapadnog Balkana. Ima mišljenja da bi Njemačka i EU trebali udvostručiti napore kako bi na Balkanu osigurale svoje interese.
– Dok su takve inicijative dobrodošle, postavlja se pitanje koliko se toga može promijeniti u kratkom roku. Iako je »Berlin plus« dobar, sadašnji trenutak više zahtijeva »Berlin na kvadrat«, kako bi rezultati bili brži i veći. U ljeto 2014. vlade su predvidjele »četiri godine do realnog napretka«, a te četiri godine istječu za 15 meseci, upozorava Tobias Flessenkemper, direktor projekta za Balkan pri Europskom institutu u Nici.
Flessenkemper upozorava da su danas »zemlje zapadnog Balkana siromašnije nego prije 30 godina«. Iz podataka koje je Flessenkemper iznio u intervjuu za Radio Slobodna Europa, promatrač može zaključiti da su od dosadašnjeg približavanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji najveću ekonomsku korist imale članice EU-a. Zemlje u regiji dobile su proteklih godina različite oblike trgovinskih povlastica s EU-om. Međutim, te povlastice slobodne trgovine išle su na ruku članicama EU, a ne balkanskim zemljama, u kojima gospodarstvo ostalo nekonkurentno, nezaposlenost golema, a iseljavanje sve veće. Balkanske zemlje su osjetno povećale uvoz iz EU-a, dok njihov izvoz daleko zaostaje. U prošlih deset godina vanjskotrgovinski deficit država zapadnog Balkana s EU-om iznosio je čak 98 milijardi eura. Primjerice, uvoz Kosova iz EU-a sedam puta je veći od njegovog izvoza u EU.
– Cilj je nove inicijative »Berlin proces plus« pomoći balkanskim državama kako bi smanjile ekonomsko zaostajanje za EU. Ideja jest da se one podupru ekonomski kako bi se umanjio jaz, objašnjava Flessenkemper.
