Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 18° 18° 1
19. travnja 2019.
Pauza u međuigri

NAFTNI RAT Američki proizvođači na rubu bankrota zbog rušenja cijena nafte

Zbog rušenja cijena nafte američki proizvođači na rubu bankrota / Foto REUTERS
Zbog rušenja cijena nafte američki proizvođači na rubu bankrota / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 19. prosinac 2017. u 7:13 2017-12-19T07:13:07+01:00

Dvanaest najvećih američkih proizvođača ugljikovodika iz škriljaca početkom je ovog mjeseca odlučilo baciti koplje u trnje. Važnijim smatraju popraviti svoje prihode nego nastaviti neograničeno širenje proizvodnje

Geopolitički rat cijenama nafte u svijetu se stišao, jer su američki proizvođači odlučili barem privremeno zakopati ratne sjekire s Rusijom i Saudijskom Arabijom, dvama najvećim proizvođačima crnog zlata u svijetu. Tom smirivanju je pridonijelo nedavno povijesno političko približavanje Moskve i Rijada, koji su se po prvi put u posljednjih pola stoljeća udružili u naporu da cijenu nafte podignu i očuvaju.

Neki su zbog toga odahnuli, vjerujući da će se iduće godine cijena crnog zlata zadržati na sadašnjoj razini od 60 do 65 dolara po barelu. To je svojevrsni kompromis koji bi mogao zadovoljiti većinu proizvođača, vjeruju analitičari stanja na tržištu. S druge strane, to nije preskupo za potrošače, budući da su se cijene nafte u proteklom desetljeću kolebale između 150 i 30 dolara po barelu.

Potkraj studenoga organizacija 14 zemalja izvoznica nafte (OPEC), pod vodstvom Saudijske Arabije, uspješno se dogovorila s Rusijom i još 10 izvoznica da će ovogodišnja ograničenja u proizvodnji protegnuti na cijelu sljedeću godinu. Na taj način 25 najvećih izvoznica želi sačuvati cijene, koje su padale od 2014. godine. Od listopada ove godine ipak su preskočile 60 dolara, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjima dvjema godinama.

Na pad cijena proteklih godina najviše je utjecala revolucionarna proizvodnja nafte i plina iz škriljaca u SAD-u, koji je danas treći najveći proizvođač tog energenta u svijetu. Članice OPEC-a na taj su izazov odgovorile snažnim povećanjem proizvodnje i ponude na tržištu, kako bi dodatnim spuštanjem cijena pokušale uništiti američke proizvođače. Poznato je da cijena barela nafte iz škriljaca iznosi barem 50 dolara, što je nekoliko puta više od troškova klasičnog vađenja nafte, osobito u Saudijskoj Arabiji - koja je najgorljivije željela slomiti američku konkurenciju.

Međutim, američke kompanije nisu se dale smesti. One su povećavale istraživanja i proizvodnju, a zbog toga su se nakon početka svjetske ekonomske recesije iz 2008. sve više zaduživale kod banaka. One su također vjerovale da će poplavom ponude na svjetskom tržištu dotući mnoge takmace. Bile su spremne čak otići u minus, vjerujući da će nakon propasti dijela svojih konkurenata moći podići cijene i nadoknaditi gubitke.

Ipak, prema pisanju Bloomberga i Wall Street Journala, najvećih 12 američkih proizvođača ugljikovodika iz škriljaca početkom je ovog mjeseca odlučilo baciti koplje u trnje. Odlučili su kako im je važnije popraviti svoje prihode, nego nastaviti neograničeno širenje proizvodnje. Sada moraju paziti na poslovne rezultate i zadovoljiti svoje dioničare koji očekuju dividendu, tvrdi Bloomberg.

Olakšanje u Moskvi i Rijadu

Zbog tog zaokreta došlo je do olakšanja u službenoj Moskvi, koja je američko rušenje cijena nafte proteklih godina uzimala vrlo dramatično, i to s razlogom. Niskim cijenama nafte u kombinaciji s ekonomskim sankcijama protiv Moskve zbog pitanja Ukrajine, Zapad je nakon 2014. prouzročio ekonomsku recesiju u Rusiji, želeći je baciti na koljena. Međutim, rusko se gospodarstvo ove godine oporavilo od sankcija i od niske cijene nafte.

– Nakon godina borbe usmjerene na gušenje njihovih ruskih i saudijskih konkurenata, američki naftaši iz škriljaca odustali su od geopolitičkih igara i usredotočili se na stvaranje zarade, ocijenio je ruski ekonomist Ivan Danilov za RIA Novosti. Prema njegovom objašnjenju, američki naftaši iz škriljaca, unatoč mjerama za pojeftinjenje svoje proizvodnje, stvarali su gubitke još 2012. godine, a stvaraju ih i danas.

Prema Reutersu, kompanija Pioneer Natural Resources zabilježila je 2015. godine 273 milijuna dolara gubitka, u 2016. ukupno 556 milijuna te 42 milijuna u prvom tromjesečju ove godine. Također, tvrtka Continental Resources povećala je svoj dugoročni dug sa 165 milijuna dolara u 2007. na današnjih 6,5 milijardi dolara. Prema procjeni Danilova, gubici Amerikanca daleko su veći i dosežu dramatične razmjere. On tvrdi da su američke kompanije tijekom »cjenovnog rata« s Rusijom i Saudijskom Arabijom »potrošile 280 milijardi dolara više od onoga što su primile iz poslovanja« vezanog uz škriljce.

Očito, naftaški rat daleko je više iscrpio američke kompanije, nego Rusiju i Saudijsku Arabiju, jer te dvije zemlje lakše mogu podnijeti niže cijene crnog zlata. Sada su svi zainteresirani da se oporave od bitke i nešto zarade. To se osobito odnosi na Rijad. Naime, Rusija gotovo 50 proračunskih prihoda dobiva od nafte, a Saudijska Arabija čak 90 posto. Stoga upravo Saudijci, zbog unutarnjih i vanjskopolitičkih nevolja, žele stabilizaciju cijena na 60 dolara, prema pisanju Forbesa. No, stratezi iz SAD-a vjeruju da je uzmak američkih kompanija u geopolitičkoj energetskoj utakmici samo privremen, da je riječ o pauzi u međuigri.

Protuteža strategiji OPEC-a

– Iako na dugi rok američka proizvodnja iz škriljaca predstavlja protutežu strategiji koju OPEC provodi desetljećima, kratkoročno postoje faktori koji sprečavaju bušače škriljaca u širenju na tržištu, tvrde stratezi iz tvrtke Geopolitical Futures, misleći na veliku zaduženost tih kompanija. Oni vjeruju u postupni pad troškova vađenja nafte iz škriljaca. Kad se cijena nafte poveća, kažu, ti će se proizvođači opet umnožavati, što će utjecati na ponovno smanjenje cijena.

Rat cijenama nafte imao je u posljednjih pola stoljeća geopolitičke motive, slažu se brojni analitičari sa Zapada i Istoka. Saudijska Arabija je tijekom 1970-ih godina koristila visoke cijene i »naftne šokove« kao moćno oružje kojim je nastojala promijeniti politiku Zapada prema Bliskom istoku. Tijekom 1980-ih godina pad cijena nafte bio je moćno oružje koje je pridonijelo ekonomskoj krizi u Sovjetskom Savezu i raspadu te države. Međutim, kako upozorava Forbes, danas se broj proizvođača jako povećao i Saudijska je Arabija izgubila nekadašnju glavnu ulogu. Stoga Rijad više ne može bitno utjecati na cijene nafte ako ne osigura suradnju Moskve.

– Donedavno su škriljci bili opisivani kao neupitno dobro za Ameriku. Međutim, ako oni Rusiju i Saudijsku Arabiju prave saveznicima, moramo naš entuzijazam ublažiti, kaže energetski stručnjak Peter Volkmar u Forbesu. U svakom slučaju, novi izvori nafte i plina iz škriljaca pridonijeli su povećanju ponude energije i smanjenju njezine cijene, smatra Samuele Furfari, profesor geopolitike energije na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu. Sve je to »smanjilo snagu OPEC-a«, a »mogućnost upotrebe nafte kao geopolitičkog oružja je nestala«, vjeruje Furfari.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš