Muhammadu Buhari: Diktator koji je postao uvjereni demokrat

Reuters

Izabrani je 72-godišnji predsjednik prisutan na političkoj pozornici gotovo punih pola stoljeća i mogao bi postati važan simbol demokratizacije u povijesti Nigerije

Imenica koja najpreciznije opisuje predsjedničke izbore u Nigeriji je – prekretnica. Po prvi puta dogodit će se demokratski prijenos vlasti, izabrani predsjednik Muhammadu Buhari prvi je političar koji je detronizirao aktualnog predsjednika glasačkim listićima.

Za stabilizaciju demokratskih običaja u toj najmnogoljudnijoj afričkoj državi nije nevažno ni to što je izborni gubitnik Goodluck Jonathan nazvao Buharija i čestitao mu na pobjedi i pozvao svoje pristaše da prihvate izborni rezultat, a nije nevažno ni to što je na tome Buhari javno zahvalio Jonathanu.

   – Dokazali smo svijetu da smo prigrlili demokraciju. Ostavili smo jednopartijsku državu iza nas, poručio je Buhari. Prizanje izbornog poraza sadašnjeg predsjednika Jonathana i najava mirnog prijenosa vlasti koja će biti okončana u svibnju kada Buhari preuzme dužnost, trenutačno su imali pozitivan efekt na Nigeriju. Glavni nigerijski burzovni indeks odmah je porastao za 6,7 posto, što je najveći porast u jednom danu u ovoj godini, a nigerijske obveznice denominirane u dolarima dobile su na vrijednosti. Posljedica je to i izostanka nasilja na biralištima i oko njih, preciznije rečeno neubičajeno malog broja nasilnih incidenata.   

U četiri godine mandata Buhari ima tri važna zadatka. Prvi je stabilizirati demokraciju, a u tome je, ako ništa drugo, dobro započeo. Drugi zadatak koji si je zadao je bespoštedna borba korupcije, a u tome ima mnogo iskustva. Smanjenje korupcije treba biti i važna poluga ekonomskog razvoja u državi čiji je proračun itekako ugrožen smanjenjem cijene nafte na svjetskom tržištu.Treći zadatak je borba protiv Boko Harama što je, kako je rekao u svom prvom postizbornom govoru, težak i hitan posao za koji neće štedjeti napora.

Državni udar

Mjestimično je na biralištima zabilježen kaos, Boko Haram je na sjeveroistoku zemlje pogubio 15 glasača, što jasno ukazuje na to da su ovi presjednički izbori, u usporedbi s onima iz 2011. godine kada je ubijeno više od 800 ljudi, a protjerano 65 tisuća, bili doista mirni. 

     Novoizabrani predsjednik Muhammadu Buhari mogao bi, kolikogod je to naizgled paradoksalno, postati važan simbol demokratizacije u povijesti Nigerije. Izabrani je 72-godišnji predsjednik prisutan na političkoj pozornici Nigerije gotovo punih pola stoljeća. Godine 1966. sudjelovao je u vojnom udaru kojega je vodio Murtala Mohammed.

Tadašnji predsjednik Johnson Aguiyi-Ironsi (koji je na vlast došao također vojnim udarom i koji je dokinuo prvu nigerijsku republiku) je ubijen, a na vlat je došao Yakubu Gowon. Taj je udar iz 1966. godine glasovit po tome što su u njemu sudjelovali brojni budući predsjednici. Murtala Mohammed je predsjednik postao 1975. a ubijen je 1976. Ibrahim Babangida je 1993. odstupio s vlasti nakon osam godina, a njegovo odstupanje bila je posljedica velikih prosvjeda i nereda koji su izbili nakon što o je objavio da će raspisati izbore pri čemu je bilo jasno da ne namjerava organizirati poštene izbore.

U tom je državnom udaru sudjelovao i Sani Abacha koji je na vlast došao 1993. a pet godina kasnije umro je na dužnosti pod nikada razjašnjenim okolnostima. Konačno, Buhari je na dužnost predsjednika prvi put došao 1983. godine državnim udarom, a dvije godine kasnije svrgnuo ga je Babangida.

   Buhari je imao nekoliko karijera između 1966. godine i prvog uspona na predsjedničku dužnost. U vojsci je postigao čin general-bojnika. U kolovozu 1975. godine Muhammed ga je imenovao guvernerom Sjeveroistočne države.

U ožujku sljedeće godine predsjednik Olusegun Obasanjo (Muhammed je u međuvremenu ubijen) imenovao ga je federalnim povjerenikom za naftu i prirodne izvore (danas je to povjerenstvo u rangu ministarstva), a iste godine postao je i prvi predsjednik Nigerijske nacionalne naftne kompanije.

Iz toga doba datira i velika korupcijska afera koja mu je pripisivana, radilo se o sumnji u pronevjeru golemih svota novca u naftnoj kompaniji, a istraga dovršena 1983. godine pokazala je da Buhari ni za što nije bio kriv.

Na vlast je došao posljednjeg dana iste godine, vojnim udarom kojim je dokinuto kratkotrajno razdoblje višestrančke demokracije, zapamćene po raširenoj korupciji, Buhari je s dužnosti zapovjednika 3. oklopne divizije došao na dužnost predsjednika.   

Radikalne reforme

Kao predsjednik pokrenuo je radikalne reforme. Pokrenuo je žesoku borbu protiv korupcije (tu će kapitalizirati tri desetljeća kasnije, na ovim predsjedničkim izborima) i oštre ekonomske reforme. Pokušavao je uravnotežiti državne financije, koje je zatekao u lošem stanju, srezao je državne troškove, inzistirao na industrijalizaciji zemlje.

Međutim, pokušaj uravnoteženja proračuna zasnovan na oštroj štednji rezultirao je zatvaranjem mnogih radnih mjesta u uvozno orijentiranim kompanijama. Prekinuo je sve veze i odnose s Međunarodnim monetarnim fondom, a potom počeo provoditi mjere strože od onih koje je tražio MMF. Kao i svaki samodržac ni on se ne može pohvaliti uspjesima u širenju ljudskih prava.

Osnažio je ulogu čelnika sigurnosnih službi i vojske, dao im dodatne ovlasti u borbi onih koji prosvjeduju i protive se vlasti, zabranio štrajkove, a za njegove vladavine uhićene su i proganjane stotine tisuća ljudi, njegovih političkih protivnika, uz ostale i poznati glazbenik Fela Kuti.

   Nakon što je svrgnut s vlasti tri je godine bio interniran, a devedesetih godina predsjednika Abacha postavio ga je za predsjednik Naftnog fonda. Taj je fond formirala vlada s ciljem da se prihod od povećane cijene nafte utroši u razvojne projekte širom zemlje. Taj je fond pod Buharijevim predsjedavanjem hvaljen zbog transparentnosti u radu, zamjerka je upućivana zbog toga što je 20 posto njegova novca usmjeravano u nigerijsku vojsku.   

Otprilike na prijelazu stoljeća Buhari je od čovjeka koji je bio sudionik vojnih udara i diktator postao demokrat. To je potvrdio upornim sudjelovanjem na predsjedničkim izborima i upornim osvajanjem neutješnog drugog mjesta, tri puta uzastopce. Na ovim je izborima pobijedio i zbog razočaranosti vladavinom Goodlucka Jonathana čiji se režim ne bez razloga titulira kao korumpiran.

Utjecaj na Jonathanon poraz imala je i razbuktala i vrlo krvava pobuna islamističkog pokreta Boko Haram koji je ove godine prisegnuo na vjernost Islamskoj državi na sjeveroistoku države. Sve to rezultirao je i manjim odazivom birača. Buhari je pobijedio osvojivši tri milijuna glasova više nego što je osvojio prije četiri godine. Jonathan je izgubio osvojivši devet milijuna glasova manje nego prije četiri godine.