Svijet mora udvostručiti ulaganja u obnovljive izvore energije do 2030. i osjetno smanjiti ulaganja u naftu i ugljen kako ne bi proigrao sve šanse za ostvarenje ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom o zaštiti klime, upozorila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prošlogodišnji su trendovi na oba područja išli u suprotnom smjeru, pokazuje 4. godišnje izvješće IEA o globalnim ulaganjima u energiju.

Tako su ulaganja u nove projekte pronalaženja i proizvodnje nafte i plina i u novu infrastrukturu porasla u 2018. za četiri posto. Nakon pet godina porasla su i ulaganja u nove projekte povezane s ugljenom, i to za dva posto.

Ulaganja u nove projekte obnovljivih izvora energije smanjena su pak oko dva posto.

Ukupno je prošle godine u izvore energije, uključujući opskrbu energentima i sektor električne energije, uloženo 1.850 milijardi dolara, čime su se ulaganja zadržala na razini 2017. godine.

Dvogodišnje razdoblje stagnacije nakon tri godine slabašnog pada ulaganja odražava neizvjesnost u energetskom sektoru kada je u pitanju budućnost.

»Vlade se nisu nedvosmisleno obavezale ali nisu ni odustale od ostvarivanja ciljeva iz Pariškog sporazuma«, kazao je novinarima uoči objave izvješća IEA-in analtičar za ulaganja u energetiku Mike Waldron.

Godine 2015. čelnici država širom svijeta obvezali su se spriječiti povećanje temperature na Zemlji za više od dva stupnja Celzija.

Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz listopada prošle godine, emisija ugljičnog dioksida trebala bi se do 2030. smanjiti 45 posto a do 2050. trebala bi neto biti svedena na nulu kako temperatura na Zemlji ne bi porasla više od 1,5 stupnja Celzija.

Zbog izostanka jasnih smjernica ulagači su se u međuvremenu okrenuli projektima s kraćim rokovima realizacije, što bi u budućnosti moglo povećati razliku između ponude i potražnje za energijom, upozora IEA u danas objavljenom izvješću.

Ako je suditi prema aktualnim trendovima, ulaganja u sve izvore energije, uključujući naftu, plin i ugljen, neće biti dovoljna da se podmiri projicirana globalna potražnja za energijom u idućih deset godina, zaključak je izvješća.

»Svijet ne ulaže dovoljno u tradicionalne elemente opskrbe da bi se poduprli današnji obrasci potrošnje«, naglašava izvršni direktor agencije Fatih Birol.

»Ujedno ne ulaže dovoljno ni u tehnologije čišće energije da bi se stvorili uvjeti za temeljiti energetski zaokret«, dodaje Birol.

»Ukratko, gomilamo rizike za budućnost«, zaključio je.

IEA je u najnovijem izvješću procijenila potrebna ulaganja prema dva različita scenarija.

Prvi scenarij predviđa nastavak postojećih investicijskih trendova, prilagođenih za dobrovoljne planove pojedinih zemalja čiji je cilj smanjenje emisije ugljičnih plinova. U slučaju realizacije tih planova temperatura na Zemlji porasla bi u sljedećih 80 godina nešto manje od tri Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Drugi je scenarij »potpuno usklađen s Pariškim sporazumom«, navodi se u IEA-inom izvješću.

Realizacija ambicioznijeg scenarija, usklađenog s Pariškom sporazumom, zahtijevala bi dvostruko veća ulaganja u obnovljive izvore energije u sljedećih deset godina, s 304 milijarde dolara u 2018. na 606 milijardi dolara, navode u IEA-i u izjavi za AFP.

Ulaganja u nuklearnu energiju također bi trebala bitno porasti, s prošlogodišnjih 47 milijardi na oko 76 milijardi dolara.

Ulaganja u proširenje energodistribucijskih mreža i skladištenje struje u baterije trebala bi se povećati više od 50 posto, na 464 milijarde dolara.

Općenito bi »ostvarivanje scenarija održivog razvoja zahtijevalo značajno preusmjeravanje kapitala iz opskrbe energentima u električnu energiju, što trenutno nije slučaj«, zaključuje Tim Gould, čelnik IEA-ina odjela za prognoze i ulaganja u energetskom sektoru.