Premali odaziv

Makedonci ne žele promjenu imena zemlje: Više od pola birača bojkotiralo referendum

Hina

Reuters

Reuters

Velika većina, 91,2 posto birača koji su sudjelovali na tom referendumu, odobrilo je novo ime »Republika Sjeverna Makedonija« za svoju državu, pokazuju rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto



Na nedjeljnom referendumu koji je obilježio mali odaziv, velika većina Makedonaca koji su izašli na birališta odlučila se za promjenu imena svoje zemlje kako bi se pomirili s Grčkom i priključili Europi.


Velika većina, 91,2 posto birača koji su sudjelovali na tom referendumu, odobrilo je novo ime »Republika Sjeverna Makedonija« za svoju državu, pokazuju rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto.


»Više od 90 posto građana odobrilo je dogovor s Grčkom o promjeni imena Makedonije i parlament treba potvrditi volju većine«, rekao je makedonski premijer Zoran Zaev za agenciju France presse.




»Više od 90 posto glasalo je ‘za’, dakle, sada je na parlamentu red da potvrdi volju većine«, naglasio je.


No, nije spomenuo da je pola sata prije zatvaranja birališta izborno povjerenstvo objavilo da dvije trećine birača nisu išle glasovati.


Rekao je da se nada da će zastupnici oporbene desnice (VMRO-DPMNE) »poštovati demokratsku volju građana« i ratificirati dogovor u parlamentu. U protivnom će, rekao je, raspisati »prijevremene parlamentarne izbore«.


Zagovornici bojkota referenduma koji je bio organiziran na društvenim mrežama, okupili su se tijekom večeri ispred zgrade parlamenta. Bilo ih je tristotinjak, sat i pol nakon zatvaranja birališta.


»Nemamo problem s imenom ni s identitetom … Imamo problem s time da nam netko to nameće«, rekla je Ana Bobinkova Mijakovska, 47-godišnja profesorica filozofije, pristaša bojkota. Poziv na bojkot je podupro predsjednik Đorge Ivanov, blizak nacionalističkoj desnici.


Referendum će »promijeniti stvari ako nam otvori vrata Europe i NATO-a«, rekla je Olivera Argirovska (74), umirovljena medicinska sestra u prijestolnici Skoplju.


Makedonija, siromašna zemlja koja je svoju izoliranost platila dugogodišnjom gospodarskom stagnacijom, želi ući u te organizacije koje su za mnoge sinonim stabilnosti i napretka.


Na tom putu joj se ispriječio veto Grčke koja Makedonijom zove samo svoju pokrajinu na sjeveru, oko Soluna.


Zoran Zaev je s grčkim kolegom Aleksisom Ciprasom sklopio nagodbu: ako prihvate ime »Republika Sjeverna Makedonija« Atena više neće biti zapreka ulasku Skoplja u NATO i u EU.


Reakcije iz Grčke


Cipras je u nedjelju nakon referenduma izrazio potporu Zaevu za provedbu dogovora između dviju zemalja po kojem zemlja dobiva ime Republika Sjeverna Makedonija, a Grčka skida blokadu s njezinog puta u EU i NATO.


U telefonskom razgovoru Cipras je pozdravio »odlučnost i hrabrost« svog kolege da nastavi s provedbom dogovora.


Ministarstvo vanjskih poslova Grčke reklo je da zemlja ostaje predana provedbi sporazuma s Makedonijom sklopljenog u lipnju između Skoplja i Atene.Međutim, ministar obrane Panos Kammenos, protivnik sporazuma, istaknuo je da je referendum ništavan, i da je »68 posto građana poništilo sporazum«.

Hahn čestitao onima koji su izašli na referendum


Povjerenik Europske unije za proširenje čestitao je onima koji su izašli na makedonski referendum, unatoč niskoj izlaznosti.


»Čestitam onim građanima koji su glasali na današnjem savjetodavnom referendumu i iskoristili svoje demokratske slobode«, kazao je Hahn na Twitteru.


Ne spominjući nisku izlaznost, Hahn je pozvao »sve političke čelnike da poštuju ovu odluku«.


Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije, pošto su podršku tome planu dali i Europska unija i NATO. 


Makedonija je u nedjelju održala referendum u sklopu dogovora prema kojemu će Grčka, ako Makedonci prihvate ime »Republika Sjeverna Makedonija«, odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Europsku uniju.


Velika većina birača, oko 91,2 posto, odobrila je promjenu imena, no izlaznost je bila daleko niža od potrebnih 50 posto, pokazali su rezultati izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja oko 80 posto glasova. Protiv je bilo 5,86 posto, a izlaznost je bila oko 35 posto.