Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 1° 9° 1
20. siječnja 2018.
Financijsko tržište 21. stoljeća

MODERNA ZLATNA GROZNICA Fenomen sve popularnije kriptovalute mjesecima "izluđuje" financijski svijet

Foto: Reuters
Foto: Reuters
Autor:
Objavljeno: 2. siječanj 2018. u 8:13 2018-01-02T08:13:11+01:00

Ukoliko niste jedan od rijetkih prirodnih talenata za špekulativnost na vrijednosnim tržištima, brzinska kupoprodaja bitcoina zbog zarade svede se na klađenje. I u klađenju ima ljudi koji su uspješni, bilo zbog čistog faktora sreće (vjerujte, to zbilja postoji) bilo zbog sustavne matematičnosti kojom se smanjuje mogućnost gubitka. 

Napiši tekst o bitcoinima – djeluje kao krajnje jednostavan zadatak, pogotovo kad je novinaru predan dva tjedna prije roka. Djeluje, jer je bitcoin fenomen koji je u 15 dana pokazao da može ići gore i dolje do neslućenih granica, da se njime mogu početi baviti i vlade raznih država, pa i one koje su u G20, skupu kao najmoćnijih zemalja, a čak i na našem malom mikrotržištu može dovesti do toga da se oglasi financijska regulatorna agencija Hanfa i upozori ljude na velike razlike u cijenama, što može dovesti do financijske propasti ljudi koji se previše zaigraju. Uglavnom, situacija je s kriptovalutama bila takva da se moralo čekati posljednji trenutak da se napiše tekst, jer je radni naslov varirao od »Tisuće samoubojstava zbog kraha bitcoina« do »Vlasnik najviše bitcona postao gospodar svemira, Bill Gatesa zaposlio da mu čisti cipele«.

Za početak bi najbolje bilo krenuti od cijene samog bitcoina, ali ni to nije jednostavan posao. U trenutku kad ovo budete čitali, ona će biti različita od ove sada dok ja pišem. A baš u ovom trenutku za jedan bitcoin, prema stranici Coindesk koja prati razvoj, mogli ste dobiti 13.796 dolara. Tri sata prije toga bila je na 13.300 dolara, a niti jednu radnu smjenu prije se prodavalo za gotovo 15.000 dolara. Dakle, definitvno je tržište bitcoina nešto što je podložno velikim promjenama u roku sati te samim time izuzetno dobro tlo za profesionalne špekulante. No, možda je najbolje dati informacije usmjereno, od onih najzanimljivijih pitanja prema onima manje važno. Pa da krenemo.

Fluktacije su velike

Mogu li se obogatiti bitcoinima ako sada ih nabavim?

Teoretski da, praktično je pak to jako teško. Fluktacije su velike, sam početni kapital mora biti velik, a nema doslovno nikakvog osigurača koji bi mogao iole garantirati da će se zarada i dalje pojavljivati. Također, bitcoin kao dio nečijeg dugoročnijeg portfelja nemaju neku logiku, fluktacije i promjene cijena se događaju u satima. A to nije nešto što želite protfelju kojeg ste namjenili umirovljenju i kupnji one male kućice na Tahitiju. Jednostavno je prenesigurno za neku dugoročnost. Možda se to najbolje da oslikati u razlikama vrijednosti u ovih 15 dana koliko traje pisanje teksta: najniža vrijednost iznosila je 12.600 dolara, a najviši dosegnuti vrhunac bio je nešto niži od 20 tisuća dolara. Sedam tisuća dolara razlike u vrijednosti, raj za špekulante, srčani udar za konzervativne ulagače.

Dobro, ali mogu li zaraditi nešto onim rudarenjem, izradom bitcoina, ili kako se to već zove?

Teoretski da, ali teoretski i ljubav lijepo zvuči. Sustav izrade, ili rudarenja kako to ekipa koja to radi zove, tako je koncipirana da se prava zarada mogla ostvariti davno prije, danas je utrošak energije kao i vrijeme potrebno za izradu blokova bitcoina toliko da dovodi u pitanje isplatljivost. Dobro, ministar okoliša i energetike je izjavio kako dogodine neće biti rasta cijena energenata, pa bi bar s te ulazne rashodovne strane trebali biti sigurni (s druge strane, iz tog su sektora lani najavili da će do ovog trena Ina ponovno biti naša, pa je na kraju ispalo da su nam umjesto bubrega podvalili nešto što oni definitvno nisu, pa je upitno koliko je smisleno vjerovati ministru). No, ulaganje u hardversku konfiguraciju i utržak struje i u ovom trenutku ne mogu garantirati iole ozbiljniju zaradu na rudarenju bitcoina.

Faktor sreće

A ukoliko krenem špekulirati, mogu li tu zaraditi?

Ukoliko niste jedan od rijetkih prirodnih talenata za špekulativnost na vrijednosnim tržištima, brzinska kupoprodaja bitcoina zbog zarade svede se na klađenje. I u klađenju ima ljudi koji su uspješni, bilo zbog čistog faktora sreće (vjerujte, to zbilja postoji) bilo zbog sustavne matematičnosti kojom se smanjuje mogućnost gubitka. No, u konačnici je većina na gubitku. Situacija danas s bitcoinima uvelike podsjeća na zlatnu groznicu u Kaliforniji sredinom 19. stoljeća, kad su mnogi ulagali sve u životu na potragu za žućkastim metalom. Čak i kad je već postajalo jasno da velikih zarada više neće biti. Ima još jedna zanimljiva paralela. Zlatna groznica dovela je do prvog ozbiljnog naseljavanja tada divlje Kalifornije, koja će nakon stoljeća i pol postati svjetsko središte IT sektora. A baš iz tog sektora krenut će prije manje od deset godina bitcoin.

Dobro, zarade nema, ali piše se da bitcoinima na crnim tržištima bitcoinom možete platiti nezakonite robe i usluge?

Istina je. Kao što je istina da isto to možete platiti i dolarima, eurima, francima, ma svakom čvrstom valutom (funte su već upitne, Brexitu hvala), a većina kriminalca će uredno prihvatiti zlato i ostale plemenite metale, čak će i nekretnine nekima biti ok sredstvo plaćanja. Veća je vjerojatnost da će neki albanski druglord prodati šleper marihuane za apartmansku kuću uz Jadran nego li za bitcoine. Najveći popularizator teze da bitcoini uglavnom jesu sredstvo plaćanja kriminala je američki FBI, sigurnosna agencija države ćija je valuta i dalje neosporno najčešće sredstvo plaćanja kriminala, što pogoduje i razvoju sasvim solidnih teorija zavjere. Uglavnom, ukoliko želite kupiti kanabisovo ulje, snjaper u kalibru.338 Lapua Magnum ili da vam se punici dogodi neobična nesreća, i dalje je bolje da imate dolare, a ne bitcoine.

Snalažljive aždaje

I za punicu, zbilja?

Da.

Ali zašto neke vlade govore da je potrebno uvesti regulaciju među kriptovalutama?

Odgovor je jednostavan: vlade žele nešto zaraditi i na bitcoinima. Govorit će da su loši zbog kriminalnih aktivnosti, ali neće ulagati u borbu protiv pranja novca, onog stvarnog, njihovog. Kazat će i da to rade zbog financijske stabilnosti ljudi, ali će i dalje uredno skupljati poreze od kockarnica, kladionica i lutrija, koje su odgovorne za nemjerljivo veće krahove osobnih financija.

A banke, jesu li bitcoinaši i njih uspjeli zaobići?

Banke su mnogo žilavije i snalažljivije aždaje od država. One su na tržišta vrijednosti već izbacile derivate kriptovaluta, tako da se sad faktički može kladiti na to kako će se kretati vrijednost bitcoina. Možda nije loše podsjetiti, kriza 2008. godine nastala je kao direktni produkt pretjerivanja banaka i financijskih institucija s deriviranjem nekretninskog tržišta. Što je u konačnici dovelo do toga da najzadrtiji američki neoliberalni hahari na neko vrijeme postanu rigidni realsocijalisti, ali samo za ono vrijeme koliko je državi bilo potrebno da novcem poreznih obveznika sanira bankarske dugove.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka