U prilog lažne teze kako su većinski Makedonci jedan stari helenski narod, a Aleksandar i Filip Makedonski njihovi najslavniji preci preuređuje se grad, grade spomenici, memorijalni centri, muzeji i troše – stotine milijuna eura
Matthew Nimetz, američki diplomat, specijalni predstavnik i posrednik Ujedinjenih naroda u sporu Makedonije i Grčke u vezi imena bivše jugoslavenske republike radi na novom prijedlogu imena »Republika Gornja Makedonija«. Tako su ovih dana izvijestili TV Alfa i »Sloboden pečat«, čitani makedonski dnevnik, blizak opoziciji, a zapravo prenoseći pisanje grčkog »Katemerinija« kojem je to navodno potvrdio grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos.
Najavljuje se da bi Nimetz mogao uskoro izići s prijedlogom. No, prethodno je potrebno da se barem preliminarno s tim slože obje strane. Jezik bi se zvao makedonskim a narod – građani Gornje Makedonije, a zbog toga ne bi čak bilo potrebno mijenjati niti makedonski Ustav. Jer, u domaćoj upotrebi sve bi ostalo isto. Navodno je Grcima prihvatljivo da se o tome razgovara, a pozitivni signali iz Atene mogli bi možda ipak prisiliti vlast makedonskog premijera Nikole Gruevskog da pristane na kompromis. Neki provladini mediji su odmah demantirali da je makedonskim vlastima Nimetz uopće još dostavio takav prijedlog, ali to ne znači mnogo.
Ništa se ne kreće naprijed u vezi primanja Makedonije u NATO i početka pregovora za primanje u EU godinama upravo zbog spornog, neriješenog imena Makedonije. A Nimetz je prije summita NATO-a 2008. godine u Bukureštu, bio predložio ime »Republika Makedonija Skoplje« ali je taj napor bio uzaludan. Prošlo je otad šest i pol godina. Krajnje je vrijeme da se nešto pomakne s mrtve točke. Važnu ulogu za postizanje kompromisa mogla bi imati i američka diplomacija. Koalicijski partner makedonske desne koalicije VMRO-DPMNE-a već šest godina je albanska Demokratska unija za integraciju. Inače, DUI je uglavnom nastao iz bivše Oslobodilačke albanske narodne armije, koja je bila 2001. godine u sukobu s makedonskim vlastima, baš kad je na vlasti bio posljednjih nekoliko godina njihov stalni koalicijski partner VMRO-DPMNE.
Nisu Slaveni
DUI bi glatko pristao na kompromis s novim imenom Makedonije. Prije mjesec dana je u američkom Senatu, sadašnji, novi američki veleposlanik u Makedoniji Jesse Bailey rekao da u Makedoniji živi »slavenska većina« (misleći na Makedonce, naravno) što je toliko razljutilo čelnike VMRO-DPMNE i Vlade da je Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo zamjenika veleposlanika i objavilo da »ovo imenovanje dovodi u pitanje identitet i vrijeđa osjećaje makedonskog naroda«. Angažiran je i »Makedonski manifest«, grupa makedonskih intelektualaca koji su bliski VMRO-DPMNE-u, koji ističe da Makedonci – u smislu njihovog etničkog identiteta – postoje kontinuirano od antike do danas. Nisu, dakle, Slaveni! Koalicijski, albanski DUI jasno se ogradio od takvog stava.
Ovog mjeseca zbog špijunaže osuđeno je 17 osoba na ukupno 73 godine zatvora – najveći broj osuđenih su bili obavještajci koji su osuđeni pod optužbom da su špijunirali za »mađarske, ruske i grčke tajne službe«(!). To je bio prvi ovakav postupak poslije osamostaljenja zemlje 1991. godine. Jedan od glavnih problema su mediji. Makedonija je uz Bjelorusiju i Tursku, jedina zemlja u Europi koja ima novinara u zatvoru, i to osuđenog na četiri i pol godine zatvora. Tomislav Kežarovski, bivši novinar Nove Makedonije, od prošle je godine u kućnom pritvoru, kada je osuđen zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka u slučaju jednog ubojstva u Velešu još prije osam godina – a on je o tome pisao prije šest godina. No, prošle godine ga zbog toga uhićuju i osuđuju ga. Otkrio je ime (ne i prezime!) svjedoka koji je sam priznao da su ga istražitelji prisilili da postane zaštićeni svjedok, a poslije je promijenio iskaz. Ozbiljno se sumnja da je Kežarovski u zatvoru zapravo zbog toga što je revno istraživao okolnosti smrti vrlo poznatog novinara Nikole Mladenova, velikog kritičara vlasti, koji je u proljeće 2013. poginuo u prometnoj nesreći. Naravno, brojne udruge za zaštitu slobode medija traže hitno oslobađanje Kežarovskog iz zatvora, pritisak i izvana i iznutra na makedonske vlasti zbog toga raste, a ovih dana će o žalbi Kežarovskog odlučivati Apelacijski sud u Skopju. A viša instanca suda potvrdila je kako tjednik Fokus mora platiti kaznu od 9 tisuća eura temeljem tužbe koju je podigao Sašo Mijalkov, čelni čovjek makedonskih tajnih službi, srodstvom povezan i s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim. Sud nije provjeravao istinitost tvrdnji koje je u razgovoru za Fokus iznio Igor Ilievski, bivši makedonski veleposlanik u Češkoj koji je Mijalkova u Fokusu optužio za korupciju i sumnjivo porijeklo novca uloženog u veliko imanje koje je Mijalkov kupio u Pragu. Pa je Sud lijepo ustvrdio kako sporni intervju nije mogao biti od javnog interesa jer tvrdnje iznosi privatna osoba, bez službene dužnosti!
Američki veleposlanik u odlasku Paul Wohlers tada je pokušao objasniti da je ta izjava Baileya krivo prenesena i da svakako SAD poštuje identitet makedonskog naroda. No, na odlasku iz Makedonije, Wohlers je kazao da u Makedoniji čelnici vide politiku kao kratkoročne igre za osobno bogaćenje i bogaćenje svoje stranke, umjesto da rade na rješavanju postojećih sukoba te da misli da je to recept za uništenje države.
Socijaldemokratska stranka Makedonije od travanjskih izbora, koje je opet dobio VMRO-DPMNE, bojkotira makedonsko Sobranje zbog navodne izborne prevare. Traju separatni pregovori dviju glavnih stranaka s belgijskim medijatorom Peterom Van Hautom da nađu neki izlaz iz teške političke krize, ali bez uspjeha. Do prije nekoliko dana u bojkotu je bila i druga albanska stranka Demokratska partija Albanaca a sada su se njihovi zastupnici vratili u parlament. U bojkotu su bili od sjednice Sobranja u kolovozu kad je došlo do skandalozne međusobne tuče zastupnika iz dviju albanskih stranaka.
Izvještaj o napredovanju (Progress report) Makedonije prema EU koji je izišao prije petnaestak dana istaknuo je na glavnim mjestima da su potrebna poboljšanja koja se osobito tiču slobode izražavanja i medija te neovisnosti pravosuđa, kako bi se zaustavilo političko nazadovanje i pat pozicija u Makedoniji. Bruxelles je osobito kritičan zbog potpunog izostanka političkog dijaloga u zemlji. Povjerenik za proširenje EU Stefan Fule je kazao da ni sljedeće godine neće biti preporučeno otvaranje pregovora s Makedonijom, ako se stvari vrlo brzo ne počnu mijenjati.
Makedonija je kandidat za članstvo u EU još od daleke 2005. godine. Odluka o ulasku u NATO očekivala se još prije nekoliko godina, ali ga je zaustavio grčki veto zbog neriješenog pitanja imena Makedonije. A sada su drukčije i teže okolnosti zbog stanja u Ukrajini i sukoba NATO zemalja i Rusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je za vrijeme zasjedanja Opće skupštine UN-a krajem rujna komentirao da je proširenje NATO-a na BiH, Crnu Goru i Makedoniju neodgovorna politika i da se u Moskvi doživljava kao svojevrsna provokacija. I dodao da su države članice NATO-a ignorirale obećanja da će proširenje Saveza biti limitirano.
Psihijatrijska dijagnoza
Isprovocirani incident na nogometnoj utakmici Srbije i Albanije u Beogradu, kada je utakmica prekinuta zbog drona sa zastavom velike Albanije (koja bi naravno »progutala« i skoro pola Makedonije) i ulaska srpskih navijača na teren s namjerom da tuku albanske igrače, odjeknuo je i u Makedoniji pa su se Albanci te večeri okupili i skandirali u Tetovu, Gostivaru i Strugi te uništili nekoliko autobusa, a u medijima i javnosti osjetio se trenutno zamjetni rast netrpeljivosti prema Albancima.
U prilog lažne teze kako su većinski Makedonci jedan stari helenski narod a Aleksandar Makedonski i njegov otac Filip Makedonski njihovi najslavniji preci posljednjih godina centar Skopja postaje »ljepši i stariji«, jedan veliki tematski i memorijalni park posvećen (nerijetko lažnoj) makedonskoj povijesti, s bezbroj ogromnih spomenika i velebnih novih zgrada u neoantičkom stilu na obje strane Vardara. Spomenik Aleksandru Makedonskom visok je 28 metara.
Preuređenje grada prema projektu Skoplje 2014 još traje. Prije nekoliko je dana otvorena nova zgrada Arheološkog muzeja. Nitko točno ne zna koliko je novca potrošeno i koliko će se još utrošiti za totalnu obnovu centra Skoplja, ali se izvjesno radi o nekoliko stotina milijuna eura a to jako puno za jednu malu i siromašnu balkansku zemlju. Jedna makedonska kolegica novinarka kazala je da za nju projekt Skoplje 2014 »materijalizirana psihijatrijska dijagnoza«. Ona objašnjava da su Makedonci naprosto »pukli«. Svojedobno su ispunjavali sve zadaće EU i SAD ali kako je zbog spornog imena sve stalo, kad su vidjeli da ih »učiteljica« ne voli, odlučili su polupati sve u razredu. Prosječna je plaća u Makedoniji 320 eura a nezaposlenost i viša od 25 posto. U 2013. bio je rast BDP-a od 3,1 posto, no prema podacima Eurostata o BDP-u po stanovniku, Makedonija je treća najsiromašnija zemlja Europe.
