Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. studenoga 2019.
Kontaminacija

Je li eko doista - eko? Zanimljivi rezultati testiranja urina na glifosate i Europarlamentu

Foto N. Reberšak
Foto N. Reberšak
Autor:
Objavljeno: 22. svibanj 2016. u 22:50 2016-05-22T22:50:19+02:00

Simbolično istraživanje pokazalo je veću koncentraciju glifosata  kod zastupnika koji su izjavili da se hrane organski proizvedenom hranom, u čijoj je proizvodnji zabranjena upotreba umjetnih pesticida i herbicida, pa tako i glifosata, dok je više ove tvari zabilježeno i kod zastupnika koji su vegani odnosno vegetarijanci

Na inicijativu »zelenih«, nedavno je u Europskom parlametu 48 zastupnika iz 13 država, pa tako i naš zastupnik Davor Škrlec, pristalo na testiranje urina na prisutnost glifosata – sastojka u herbicidima kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija kategorizirala kao moguće kancerogenog. Ovo je, ponajviše simbolično istraživanje, pokazalo prisutnost ove štetne tvari u urinu svih koji su se testirali, pri čemu im je detektirana, u prosjeku, 17 puta veća razina glifosata od one koju dopušta europska norma za pitku vodu.

Najviše je štetne tvari otkriveno u urinu zastupnika iz Litve, zatim Mađarske pa Hrvatske, kod Škrleca. Najmanje su razine pak zabilježene u urinu zastupnika iz Češke, Finske, Irske i Velike Britanije. Nešto viša razina zabilježena je kod mlađih europarlamentaraca, do 40 godina starosti, dok nikakvih razlika nije bilo u rezultatima testiranja kod muškaraca odnosno žena. Ono što je, međutim, jako zanimljivo jest činjenica da je veća koncentracija ove štetne tvari pronađena kod zastupnika koji su izjavili da se hrane organski proizvedenom hranom, u čijoj je proizvodnji zabranjena upotreba umjetnih pesticida i herbicida, pa tako i glifosata, dok je više ove tvari zabilježeno i kod zastupnika koji su vegani odnosno vegetarijanci.

Propusti

U malom je europarlamentarnom istraživanju 29 zastupnika izjavilo kako se hrane konvencionalno proizvedenom hranom, 16 njih je reklo da jedu organsku hranu, a za troje zastupnika ta informacija nije dostupna. Kod onih koji jedu konvencionalnu hranu u prosjeku je pronađeno 1,70 mikrograma glifosata po litri, dok je kod zastupnika koji jedu organsku hranu taj prosjek iznosio 1,76 mikrograma. Također, kod onih koji se hrane organskom hranom uočena je i veća prisutnost kreatinina, koji ukazuje na lošiji rad bubrega odnosno sporiju detoksikaciju organizma.

Istraživanja

Kako su pokazala dosadašnja istraživanja, organski proizvedena hrana sadrži manje pesticida no pitanje je, prije svega, je li ta hrana ispitivana i na prirodna sredstva za zaštitu. Jedno je istraživanje otprije dvije godine, kojim je analizirano preko 340 dotadašnjih istraživanja na tu temu, pokazalo da organski proizvedena hrana ima puno više antioksidansa nego konvencionalno proizvedena, kao i četiri puta manje umjetnih pesticida i opasnog metala kadmija. Međutim, još uvijek nisu istraženi učinci organske hrane na dugoročno zdravlje potrošača, odnosno nije potvrđeno da organski uzgojena hrana zajamčeno produljuje životni vijek i poboljšava zdravlje. Osim toga, činjenica je i to da na povećanje nutritivnih vrijednosti hrane poput voća i povrća utječe i podneblje u kojem ono raste, te svježina.

Postavlja se stoga pitanje kako je moguće da oni koji kupuju i po nekoliko puta skuplju organski proizvedenu hranu, s eko certifikatom – koji bi trebao jamčiti da ona u sebi nema štetnih sastojaka, a pogotovo ne više od konvencionalno proizvedene hrane – na kraju prolaze lošije. Kako odgovaraju stručnjaci, glifosati nisu samo u hrani nego i u proizvodima za higijenu, poput šampona i gelova za tuširanje, u pastama za zube i slično, dok je itekako moguće i to da organski proizvedena hrana nije dovoljno kontrolirana te ima propusta.

Kontaminacija

Na pitanje kako je moguće da je u organizmu njegovih kolega koji se hrane organski uzgojenom hranom više glifosata nego kod onih koji jedu »obično« proizvedenu hranu, Škrlec odgovara kako je unos glifosata moguć putem zraka zbog raspršivanja sitnih čestica, kao i preko vode te ostalih tekućina.

– Prije nekoliko mjeseci je objavljena analiza koja je pokazala da poznata njemačka piva imaju stoput veću koncentraciju glifosata od one koja je normirana za pitku vodu. Moguće je isto tako da je došlo do nenamjerne kontaminacije. Nažalost, prevelika i raširena primjena glifosata onemogućava nas u tome da optužimo isključivo hranu kao izvor. Znam za slučaj u Podravini, kad je proizvođačima ekološke kamilice vraćena pošiljka iz Njemačke, jer se na površinama koje su bile u blizini kukuruz tretirao herbicidom na bazi glifosata. Prskanje se očito provodilo dok je puhao vjetar te je došlo do kontaminacije. To vam može potvrditi jako puno ljudi koji na svojim okućnicama pokušavaju ekološki uzgoj, ali zbog susjeda koji koriste herbicide, i to na nedopušten način, ne uspijevaju u tome, ističe Škrlec.

Edukacija

Neovisno o tome radi li se o konvencionalnoj ili organskoj proizvodnji, najbitinija je edukacija proizvođača – napominje prof.dr.sc. Ivica Kisić sa studija Ekološke poljoprivrede pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu. U organskoj hrani, potvrđuje, može biti prirodnih pesticida, i apsolutno je moguće da nedovoljno educirani ekološki proizvođači na kraju proizvedu neekološku hranu.

U Hrvatskoj 2.320 proizvođača hrane koji imaju eko certifikat

Koliko se često u Hrvatskoj kontrolira ekološke proizvođače, koje kriterije oni moraju zadovoljiti i ima li odstupanja te brisanja iz upisnika ekoloških proizvođača, u Ministarstvu poljoprivrede nismo uspjeli doznati. Prema njihovim dostupnim podacima poznato je samo da trenutačno brojimo 2.320 proizvođača hrane koji imaju eko certifikat, te da je njihova kontrola obavezna najmanje jednom godišnje. Tek je četiri posto od ukupno korištenih poljoprivrednih zemljišta u ekološkoj proizvodnji.

Jedno od prirodnih sredstava za tretiranje bilja je rotenon, insekticid kojeg stvaraju određene biljke, a koji se koristi u organskoj poljoprivredi. On je, međutim, čak i otrovniji od umjetnih sredstava te, ako se dozira u prevelikim količinama, može biti vrlo opasan. Američka agencija za zaštitu okoliša ističe da dnevni unos rotenona ne smije biti veći od 0,004 miligrama po kilogramu tjelesne težine, dok unos glifosata ne smije prelaziti 0,1 miligrama po kilogramu težine. To znači da je prirodni rotenon 25 puta toksičniji od glifosata.

– Mi se kao znanstvenici svojski trudimo educirati proizvođače, bilo konvencionalne ili ekološke, da sredstva za zaštitu bilja koriste samo onda kad je to dozvoljeno, i onoliko koliko ih smiju koristiti. Treba vjerovati institucijama koje provode kontrolu, napominje doc. dr.sc. Klara Barić, predstojnica Zavoda za herbologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Koristi i štete

– Ne zagovaram primjenu pesticida, ali o njihovoj primjeni razmišljam realno, sagledavajući koristi i štete. Ako jedan poljoprivrednik proizvodi hrane dovoljno za više od sto usta onih koji se bave nečim drugim, to nipošto nije moguće bez pesticida i drugih napredaka u tehnologiji. Liječnik i znanstvenik Paracelsius je kazao kako ispravna doza čini razliku između otrova i lijeka, navodi Barić.

Bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, napominje, čovječanstvo bi bilo gladno, a nutricionistička vrijednost konvencionalno uzgojene hrane je, zaključuje, daleko veća od potencijalne štete zbog upotrebe sredstava za zaštitu. Kad je u pitanju organska hrana, dodaje profesorica, čovječanstvo još nije došlo na razinu na kojoj je moguća takva proizvodnja koja bi nahranila sva usta.

– Ljudi nikad nisu živjeli dulje nego danas, a kontrola hrane u Europi nikad nije bila stroža, kaže ona.

Nitko od agronoma s kojima smo razgovarali, međutim, ne želi ulaziti u raspravu o tome isplati li se plaćati više za organski uzgojenu hranu, no svi napominju kako i tu treba biti oprezan te ne bacati novac na nešto čije prednosti možda i nisu tako velike, a greške također moguće.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.