U Sloveniji se koalicija raspada, ali ostavka čelnog čovjeka "ne dolazi u obzir"

Janši hrvatski ugovor alibi za ostanak u vladi

Denis Romac

Kada je riječ o uvjetima za ratifikaciju hrvatskog ugovora, slovenski premijer je neumoljiv. Smatra da Hrvatska mora povući tužbe protiv Ljubljanske banke, jer je riječ o sukcesijskom pitanju. Sve drugo za Janeza Janšu »ne dolazi u obzir«



RIJEKA Politička kriza u Sloveniji ušla je u novu fazu nakon preksinoćnje odluke Građanske liste Gregora Viranta o povlačenju iz vladajuće koalicije desnog centra, a premijer sada već manjinske vlade Janez Janša ustrajava na opstanku vlade unatoč gubitku većine. Za Janšu ostavka »ne dolazi u obzir«, a dva od tri ključna razloga za održanje Janšinog kabineta povezani su s Hrvatskom: potreba pravodobne ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu i udovoljavanje rokovima pred arbitražnim sudom koji će presuditi u graničnom sporu. 


Prijevremene izbore na jučerašnjoj konferenciji za novinare nakon sjednice vlade Janša je nazvao gubljenjem vremena i »praznim hodom«, jer pred Slovenijom stoje odluke za koje je potrebna dvotrećinska većina, poput ustavnog ograničavanja referendumskog zakonodavstva, ali i ratifikacija hrvatskog ugovora. 


Traženje kompromisa


Viranta, koji poziva Janšu da odstupi tvrdeći da Slovenija što prije mora dobiti »vladu čistih ruku«, Janša optužuje da nije svjestan ozbiljnosti situacije. Čelnike protukorupcijske komisije, koja je Janšu prije dva tjedna optužila za sustavno kršenje protukorupcijskog zakonodavstva i prikrivanje imovine, optužio je za »akt političke inkvizicije«. 




Politička situacija u Sloveniji nije stabilna, zbog čega Janša teško može odgovoriti kolike su šanse da Slovenija do 1. srpnja ratificira hrvatski ugovor, no upozorava da ni Europska unija, ni Hrvatska, ne žele dugotrajnu krizu i prijevremene izbore, niti predizbornu kampanju u kojoj bi se stranke svađale oko Hrvatske. 



Gregor Virant, ključni akter rušenja Janeza Janše, svojevrsno je čudo slovenske politike. Svoju građansku listu (koju je svojedobno nazvao svojim imenom i prezimenom, što nisu radili ni najveću diktatori), osnovao je svega dva mjeseca prije prošlih izbora, a spretnom političkom retorikom – distancirajući se i od ljevice i od desnice – postao je pivotalna poslijeizborna figura. Upravo je Virantovim glasovima u Janšinu korist iznevjerena volja slovenskih birača, da bi se tek na vlasti razotkrio kao još jedna neoliberalna podvala. 



Kada je riječ o uvjetima za ratifikaciju hrvatskog ugovora, Janša je neumoljiv. Tvrdi da je stajalište Ljubljane i Bruxellesa identično, pozivajući se na prosinačke zaključke Europskog vijeća u kojima se Hrvatsku poziva da poštuje sve ratificirane ugovore, pa i onaj o sukcesiji. Dakle, smatra Janša, Hrvatska mora povući tužbe protiv Ljubljanske banke, jer je riječ o sukcesijskom pitanju. Sve drugo za Janšu »ne dolazi u obzir«.


Početkom sljedećeg tjedna, vjerojatno u utorak, u Ljubljani se sastaju Zdravko Rogić i France Arhar, hrvatski i slovenski stručnjaci za Ljubljansku banku, a o njihovom sastanku ovisi hoće li se ratifikacija hrvatskog ugovora naći na sljedećem zasjedanju slovenskog parlamenta, koje završava u ožujku. Dok Slovenija uvjetuje ratifikaciju povlačenjem hrvatskih tužbi protiv Ljubljanske banke, Hrvatska pristaje na povlačenje tužbi, ali samo ako Rogić i Arhar dogovore kompromisno rješenje tog spora, a vlade u Zagrebu i Ljubljani to rješenje prihvate. 



Janša je za izazivanje krize ponovno optužio »moć iz pozadine« – opet stričevi iz pozadine! – koja se protivi uspostavi slabe banke i državnog holdinga za upravljanje državnom imovinom, a u čije ruke godišnje iz banaka »iscuri oko 200 milijuna eura«. »Cilj izazivanja ove nestabilnosti je upravo to – da se to spriječi«, objasnio je Janša.



Na hrvatskoj se strani, kako neslužbeno doznajemo, razmišlja i o zamrzavanju hrvatskih tužbi zbog ratifikacije hrvatskog ugovora, dok bi se pitanje duga Ljubljanske banke i prenesene štednje prepustilo međunarodnoj arbitraži, no Slovenija je podozriva prema takvom prijedlogu. 


Granični spor


Slovenska se vlada ni jučer nije uspjela dogovoriti oko memoranduma što ga Slovenija i Hrvatska do 11. veljače moraju predati arbitražnom sudu koji će presuditi u graničnom sporu između Zagreba i Ljubljane. Janša je jučer objasnio da se ministri nisu mogli suglasiti o tom pitanju »jer stvari nisu bile dobro pripremljene«. 



U skladu s najavama jučer je odstupio ministar Virantova stranke Janez Šušteršič, koji je kao ministar financija bio jedan od najomraženijih ministara u Janšinoj vladi, zbog programa oštrih rezova i štednje što ih je nesmiljeno provodio u protekloj godini. Pored Šušteršiča jučer je odstupio i drugi Virantov ministar u Janšinoj vladi Senko Pličanič, koji je bio na čelu pravosuđa. 



Janšina vlada ne uspijeva se usuglasiti oko predmeta spora, jer neki ministri prihvaćaju gledišta kako Slovenija pred arbitražnim sudom mora zagovarati stajalište kako je kopnena granica između dvije zemlje na rtu Savudrija. Prihvaćanje tog stava dodatno bi radikaliziralo taj problem i pretvorilo spor u otvoreni teritorijalni zahtjev Slovenije prema Hrvatskoj. Janša objašnjava kako »politička situacija komplicira mogućnost dogovora« u tom slučaju koji će imati povijesne posljedice za Sloveniju, pozivajući na »jedinstvo«. U tom slučaju vjerojatno je posrijedi Janšino pokazivanje mišića prema aktualnom ministru vanjskih poslova Karlu Erjavcu, koji je također najavio odlazak iz koalicije, a čije je ministarstvo zaduženo za pripremu slovenskog memoranduma za arbitražni sud. 


Konačnu odluku o tome donijet će slovenski parlament, vjerojatno u roku.