Svijet je u sve većoj opasnosti od “klimatskog apartheida”, gdje bogati plaćaju izbjegavanje topline i gladi uzrokovanu eskalacijom klimatske krize, dok je ostatak svijeta pogođen, navodi se u izvješću stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kojeg prenosi britanski Guardian.

Philip Alston, posebni izvjestitelj UN-a o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima, izjavio je da će učinci globalnog zagrijavanja vjerojatno potkopati ne samo osnovna prava na život, vodu, hranu i stanovanje za stotine milijuna ljudi, nego i demokraciju te vladavinu zakona.

Kritike američkom i brazilskom predsjedniku

Alston je kritičan prema “očigledno neadekvatnim” koracima koje su poduzeli UN, države, nevladine organizacije i poduzeća, rekavši da su oni “potpuno nesrazmjerni hitnosti i opsegu prijetnje”. Njegovo izvješće Vijeću za ljudska prava UN-a (HRC) zaključuje: “Ljudska prava možda neće preživjeti nadolazeće promjene”.

U izvješću se osuđuje i Donald Trump zbog svoje politike “aktivnog utišavanja” znanosti o klimi. Kritizira se i brazilskog predsjednika Jair Bolsonaroa zbog obećanja otvaranja amazonske prašume rudarstvu.

Međutim, Alston kaže da je bilo i nekih pozitivnih pomaka, uključujući pravne slučajeve protiv država i tvrtki na fosilna goriva, aktivizam Grete Thunberg i svjetskih školskih štrajkova te grupe za zaštitu okoliša „Extinction Rebellion“.

Alstonovo izvješće o klimatskim promjenama i siromaštvu službeno će biti predstavljeno Vijeću za ljudska prava u Ženevi u petak. U izvješću se navodi da će najveći utjecaj klimatske krize imati oni koji žive u siromaštvu, a mnogi od njih gube pristup adekvatnoj hrani i vodi, prenosi Guardian.

“Klimatske promjene prijete poništavanjem posljednjih pedeset godina napretka u razvoju, globalnom zdravlju i smanjenju siromaštva”, rekao je Alston.

Zemlje u razvoju snosit će procijenjenih 75 posto troškova klimatske krize, navodi se u izvješću, unatoč najsiromašnijoj polovici svjetske populacije koja uzrokuje samo 10 posto emisija ugljičnog dioksida.

“Ipak, demokracija i vladavina prava, kao i širok raspon građanskih i političkih prava su u opasnosti”, kaže Alstonovo izvješće.

“Rizik nezadovoljstva zajednice, rastuće nejednakosti i još veće razine uskraćenosti među nekim skupinama vjerojatno će potaknuti nacionalističke, ksenofobične, rasističke i druge odgovore. Održavanje uravnoteženog pristupa građanskim i političkim pravima bit će iznimno složeno.“, zaključuje.

Alston kaže da bi učinci klimatske krize mogli povećati podjele. “Riskiramo scenarij ‘klimatskog apartheida’ gdje bogati plaćaju bijeg od pregrijavanja, gladi i sukoba dok je ostatak svijeta prepušten patnjama”.

Ugrožena ljudska prava

Alston snažno kritizira sve one koji rade na održavanju ljudskih prava, uključujući i njegov prethodni rad, jer klimatsku krizu ne pretvaraju u središnje pitanje.

Rekao je da najnovija rezolucija HRC-a o klimatskoj krizi nije prepoznala “da je uživanje svih ljudskih prava od strane velikog broja ljudi ozbiljno ugroženo” ili “potrebu za dubokom socijalnom i gospodarskom transformacijom, za koju se gotovo svi promatrači slažu da je hitna ako se želi spriječiti klimatska katastrofa ”.

Međunarodni sporazumi o klimatskim promjenama bili su nedjelotvorni, navodi se u izvješću.

“Države su prošle kroz sva znanstvena upozorenja i granice, a ono što se nekad smatralo katastrofalnim zatopljenjem sada izgleda kao najbolji scenarij”, navodi se u izvješću.

Aktualni američki predsjednik je jedan od rijetkih pojedinaca koji su navedeni u izvješću.

“On je stavio bivše lobiste u nadzorne uloge, usvojio industrijske točke razgovora, predsjedao agresivnim povlačenjem propisa o zaštiti okoliša, te aktivno utišava i zamagljuje znanost o klimi.”, oštar je Alston.

Međutim, potrebne promjene u društvima i gospodarstvima mogle bi biti prilika za poboljšanje života siromašnih ljudi, rekao je Alston.

“Ova kriza bi trebala biti katalizator za ispunjavanje dugih ekonomskih i socijalnih prava država, uključujući socijalnu sigurnost i pristup hrani, zdravstvenoj skrbi, skloništu i pristojnom radu”, navodi se u izvješću.

Ashfaq Khalfan iz „Amnesty Internationala“ izjavljuje: “Klimatske promjene pitanje su ljudskih prava upravo zbog utjecaja koji imaju na ljude. Primarna obveza zaštite ljudi od ugroze ljudskih prava leži u državama. Država koja ne poduzima nikakve moguće korake za smanjenje emisija stakleničkih plinova krši njihove obveze u području ljudskih prava. “

Dodao je da Amnesty planira ciljati vlade i tvrtke za fosilna goriva. “Potrebno je da svi poštuju svoju odgovornost te da djeluju na klimatske promjene i zaštitu ljudska prava”, kazao je.