ZAGREB – Sloboda govora na internetu u dva je navrata posljednjih tjedana bila u središtu javnog interesa. Prvo u prosincu, kad su konzervativne udruge predvođene udrugom »U ime obitelji« bjesnile zbog brisanja Facebook statusa o Slobodanu Praljku i tražile od Vlade da dovede u red tu društvenu mrežu, a zatim prošlog tjedna, kad se jedna kratka i krnja vijest o ideji da se krene u zakonsko reguliranje govora mržnje na internetu napuhala do golemih razmjera glavne teme u zemlji.

Razvoj situacije u Europskoj uniji, međutim, zasad pokazuje da se u oba slučaja radi o pucnjevima u prazno. Europska komisija, naime, ne smatra da je potrebno novo zakonodavstvo kojim bi se stalo na kraj govoru mržnje na internetu, a borbu protiv te pošasti ne vidi u akcijama država (ili Unije), već u – samoregulaciji.

Naime, krajem prošlog tjedna predstavljeni su rezultati treće provjere provedbe Kodeksa postupanja po kojem su se Facebook, Twitter i YouTube još 2016. godine obavezali reagirati u manje od 24 sata na svaku prijavu govora mržnje. Napredak je očit, u periodu kad je rađena treća provjera kompanije su u manje od 24 sata uspjele reagirati na 81 posto prijava, što je znatno više nego 51, odnosno 40 posto u odnosu na prve dvije provjere rađene 2016. i 2017. godine.

Stephen Turner, šef odjela za odnose s javnošću Twittera, kazao je za Reuters kako su »ovi rezultati i uspjesi Kodeksa postupanja daljni dokaz ispravnosti samoregulatornog pristupa«, što je smjer kojim je EK krenuo po pitanju zauzdavanja govora mržnje na internetu. Povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova kazala je, pak, kako ona nije pristalica zakonskog uređivanja ove materije na način na koji je to napravila Njemačka koja je za neskidanje govora mržnje zapriječila izrazito visoke kazne.

Kako objašnjavaju iz EK, strah od uvođenja cenzure provođenjem Kodeksa je neopravdan, jer se on odnosi samo na onaj sadržaj koji je ionako zakonski nedozvoljen. Uz to, Kodeks ne daje vladama nikakve ovlasti u skidanju sadržaja s interneta – radi se o odlukama koje, na dobrovoljnoj bazi i u skladu sa zakonom, donose same kompanije.

Zanimljivo, iako je hrvatska izvanparlamentarna desnica u prosincu digla veliku buku zbog prekomjernog skidanja statusa i profila s Facebooka, brojke iz istraživanja EK-a, provedenog baš u to vrijeme, pokazuju da je sadržaj najmanje skidan upravo u – Hrvatskoj. Dok je, primjerice, postupak micanja prijavljenih sadržaja u Njemačkoj 100 posto (vjerojatno iz straha od novog zakona), a visok je i u susjednim zemljama – Sloveniji (78,3), Italiji (66,9) i Mađarskoj (92,6 posto) – u Hrvatskoj je obrisano tek 37,1 posto sadržaja prijavljenih kao govor mržnje, što je jedva više od polovice prosjeka EU-a (70 posto).

Ukratko, podaci pokazuju kako u Hrvatskoj nema prekomjernog skidanja sadržaja s društvenih mreža, a pristup Unije reguliranju problema govora mržnje na internetu drugačiji je od onog o kojem, čini se, razmišlja Vlada u Zagrebu.