Iz sredstava državnog proračuna radniku koji je u programu skraćenog radnog vremena može se nadoknaditi razlika plaće najviše do neto iznosa minimalne plaće. No, pregovara se o tome da bi od 2014. iznos sufinanciranog dijela plaće mogao biti manji za više od 800 kuna
ZAGREB Mjera »neradni petak« kojom se poslodavcima pomaže da prebrode trenutne teškoće u poslovanju skraćujući radni tjedan, pri čemu država radniku sufinancira dio plaće do iznosa prije no što mu je satnica smanjena, doživjet će sveobuhvatne promjene.
Ta se mjera u budućnosti, ni kolokvijalno, neće moći nazvati neradnim petkom s obzirom da će se poslodavcu otvoriti mogućnost da radni tjedan skrati za čak 16 sati – dva radna dana.
Poslodavcu se otvara mogućnost, kako bi prebrodio krizu, da radni tjedan skrati za čak 16 sati – dva radna dana
Drugim riječima neradni petak pretvorit će se u neradni četvrtak i petak. Istovremeno, smanjit će se i maksimalni iznos sufinanciranog iznosa neto plaće radnika prije i nakon uvođenja programa rada u nepunom radnom vremenu kraćem od 40 sati tjedno, koliko iznosi tjedna radna satnica (u redovnom radu, bez prekovremenih sati).
No, poslodavac bi vrlo lako mogao dobiti obavezu da dio radnika kojima je skrati radno vrijeme pošalje na dodatno obrazovanje.
Prijedlog rješenja
Potpora za skraćeni radni tjedan od iduće godine bit će i zakonski regulirana. Prema sadašnjoj pregovaračkoj poziciji, poslodavac koji u cilju očuvanja radnih mjesta skrati trajanje punog radnog vremena i kao puno radno vrijeme odredi radno vrijeme do 24 sata tjedno, može koristiti potporu za broj radnih sati za koje je skratio radno vrijeme.
Skraćeno radno vrijeme, kao i sada, ne mora biti raspoređeno jednako po danima, tjednima i mjesecima, te se u tom slučaju utvrđuje kao prosječno skraćeno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja ostvarivanja potpore. Riječ je o najduže šest mjeseci.
Iako će se to još razrađivati, novina je i želja da se poslodavca koji je s ciljem očuvanja radnih mjesta skratio radni tjedan i za to koristi potporu obveže i da dio radnika kojima je skraćeno radno vrijeme pošalje na obrazovanje, odnosno osposobljavanje. Kako će se to osposobljavanje, odnosno sticanje novih znanja financirati kroz državne potpore, to je i razlog zbog kojeg se smanjuje postotak plaće koju država sufinancira u »programiranom« skraćenom radnom vremenu.
U tom slučaju, radnik koji odazi na dodatno obrazovanje ima pravo na naknadu putnih troškova te novčanu potporu koja ne može iznositi više od iznosa neoporezive stipendije, a to je trenutno 1,6 tisuća kuna.
Sada se iz sredstava državnog proračuna radniku, koji je u programu skraćenog radnog vremena, može nadoknaditi razlika plaće najviše do neto iznosa minimalne plaće, odnosno 2.244 kune.
No, trenutno se pregovara i o tome da bi od iduće godine iznos sufinanciranog dijela plaće mogao biti najviše do iznosa od 40 posto minimalne bruto plaće.
Kako minimalac od prošlog mjeseca iznosi 2.984,78 kuna bruto to znači da bi se radniku u skraćenom radnom vremenu radi očuvanja radnih mjesta u budućnosti moglo sufinancirati 1.791 bruto kuna plaće, odnosno oko1.400 kuna neto.
U odnosu na sadašnje rješenje to predstavlja smanjenje od preko 800 kuna. O zakonskom rješenju još se pregovara što znači i da bi se njegove predložene odredbe mogle mijenjati.
Državni poticaji
Trenutno je potporom za očuvanje radnih mjesta, odnosno mjerom neradni petak, obuhvaćeno 697 radnika mahom iz djelatnosti prerade drveta i proizvodnje namještaja te iz djelatnosti prehrambene proizvodnje, prerade i trgovine, održavanja vagona…
Lani je, pak, potporu koristio samo jedan poslodavac i odnosila se na 170 radnika, dok je u 2011. godini potporom bilo obuhvaćeno nešto više od 500 radnika.
Donošenjem zakona koji bi regulirao to područje očekuje se da bi više poslodavaca koji se nalaze u teškoćama, ali imaju šansu za opstanak, moglo posezati za državnim poticajima.
U svakom slučaju, netko tko je praktično pred stečajem niti u budućnosti neće moći računati na potpore za očuvanje radnih mjesta. Kao i sada potporu neće moći koristiti poslodavac koji ima obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, odnosno onaj koji već koristi neku od potpora za zapošljavanje ili duguje državi novac s osnova osnova poreza i doprinosa.
