Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerene makroekonomske neravnoteže, iako se se te neravnoteže smanjuju, objavila je u srijedu Europska komisija.

»Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj «, navodi Komisija.

»Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu«, ističe Komisija.

Uspjeh Slovenije

Europska komisija predložila je u srijedu da se nad Slovenijom ukine postupak kontrole makroekonomskih neravnoteža, uveden 2013. zbog teškoća u njezinu bankarskom i financijskom sustavu te proračunskog deficita i javnog duga.

Povjerenica za promet Violeta Bulc, članica EK iz Slovenije, izjavila je da to praktično znači da je postupak nadzora makroekonomskih neravnoteža nad Slovenijom nakon više godina praktično ukinut, što će omogućiti veće povjerenje stranih kreditora, investitora i financijskog tržišta u slovensko gospodarstvo.

Kontrola makroekonomskih neravnoteža za Sloveniju bila je uvedena u travnju 2013. godine. U to vrijeme, Slovenija je nakon Španjolske bila najproblematičnija članica EU-a, pa joj je Komisija predlagala opsežnu strategiju reformi i sanaciju financijskog sektora, smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, kako bi povećala potencijal za rast i investicije.

Rezovi u javnoj i proračunskoj potrošnji, dokapitalizacija bankarskog sustava koji zadnjih godina opet posluje s dobiti te uravnoteženje prihoda i rashoda u proračunu, ali i bolje stanje gospodarstava u okruženju doveli su do prijedloga da se mjere kontrole ukinu. Slovensko je gospodarstvo s lanjskim rastom od 5 posto ostvarilo jedan od najboljih rezultata u eurozoni i u EU.

Unatoč pozitivnim makroekonomskim rezultatima zadnjih godina, koji su doveli do prijedloga da se mjere kontrole ukinu, Komisija je u srijedu upozorila da Novu Ljubljansku banku (NLB) radi njene poslovne i financijske održivosti treba privatizirati, što premijeru Miri Ceraru tijekom njegova mandata nije uspjelo.

Također, upozorila je da Slovenija i dalje posebnu pažnju treba posvećivati socijalnim reformama, posebno na području mirovina i skrbi za stariju populaciju, što iziskuje sve veće javne financijske troškove, jer će time smanjiti fiskalne rizike, a rečeno je i da da mora biti djelotvornija u privlačenju privatnog kapitala.

Komisija je u srijedu, nakon provedene dubinske analize 12 gospodarstva EU-a, objavila da Hrvatska, Italija i Cipar i dalje bilježe prekomjerne ekonomske neravnoteže, kao i 2017. te da Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska imaju ekonomske neravnoteže. Pritom su Bugarska, Francuska i Portugal poboljšale svoju izvedbu, jer su lani bilježile prekomjerne neravnoteže.

Komisija je zaključila i da Slovenija više ne bilježi ekonomske neravnoteže.