Tradicionalni proizvod koji svojataju i Apenini i Balkan

Hrvatska i Italija u borbi za prošek

Irena Frlan Gašparović

Postoje naznake da Talijani smatraju da je prošek isto što i »prosecco«, što naši stručnjaci opovrgavaju, ali se u spor ne usude ići dok ne uđemo u Europsku uniju 



Hrvatska će tek nakon ulaska u Europsku uniju pokušati zaštititi prošek kao svoj tradicionalni proizvod jer bi inzistirati na njegovoj zaštiti uoči pristupanja značilo riskirati nesuglasice s dugogodišnjom zemljom članicom EU-a, Italijom.


U pregovorima o poljoprivredi Hrvatska je najprije u području vinarstva najavljivala zaštitu prošeka, no, kako neslužbeno doznajemo, od toga se odustalo zbog procjene da ćemo kao članica biti u puno povoljnijoj poziciji da se pokušamo izboriti za zaštitu tog proizvoda. 


Sugovornici bliski pregovaračkom procesu pojašnjavaju da će većina proizvoda zaštićenih na nacionalnoj razini dobiti automatsku zaštitu od godine dana nakon ulaska Hrvatske u EU. U tih godinu dana proizvođači će morati ponovno pokrenuti proceduru zaštite, ali ovog puta na razini Unije.




Budu li imali dovoljno dokaza da je njihov proizvod jedinstven, zaštitu će zadržati. 


  Zvuči slično


No, moguće je da neki to neće moći dokazati pa će im zaštita biti ukinuta, a isto je tako moguće da će Hrvatska oko nekih proizvoda morati ući u spor s drugim državama članicama.


U slučaju prošeka takav bi se spor, procijenili su pregovarači, mogao dogoditi već sad, prije pristupanja, ako bi Hrvatska inzistirala na zaštiti prošeka. Hrvatska strana, naime, ima naznake da bi se Italija tome usprotivila jer smatra da je prošek isto što i »prosecco«.


Unatoč tome što naziv zvuči vrlo slično, naši sugovornici uvjeravaju da se radi o dva sasvim različita proizvoda. No, u dokazivanje da je doista tako Hrvatska će se, prema neslužbenim informacijama, upustiti tek kada postane članica EU-a. 


 Proizvođač prošeka iz jedne hvarske vinarije s kojim smo razgovarali naveo je niz posebnosti tog vina.



Zaštita pojedinih proizvoda i oznaka na razini EU-a može biti vrlo dugotrajan proces. To pokazuje primjer zaštite feta sira oko kojeg su svojevremeno u spor ušle Grčka s jedne te Danska i Njemačka s druge strane. Kad je Grčka zaštitila taj naziv, druge dvije članice su uložile prigovor koji je Europska komisija prihvatila, ali Europski sud kasnije odbacio i presudio u korist Grčke.


Sud je, naime, utvrdio da su i danski i njemački proizvođači ambalažom (korištenjem grčkih slova ili slika koje asociraju na tu južnoeuropsku zemlju) zapravo sugerirali da feta potječe iz Grčke. 


Zato se danas fetom može zvati samo grčki sir. Još aktualniji je primjer američkog piva »Bud« i češkog »Budweisera«: američka kompanija već se više od desetljeća spori s češkom pivovarom oko korištenja naziva »Bud« na europskom tržištu. Posljednja runda odigrala se prije nekoliko tjedana kada je Europski sud spor vratio na početak ocijenivši da je prvostupanjski sud pogriješio kad je stao na stranu Češke.



Sebastijan Tomić ističe tako da se prošek u dalmatinskim krajevima »proizvodi od davnine« i da se u mnogome razlikuje u odnosu na proizvodnju vina, od kvalitete samog grožđa koja za prošek mora biti na najvišoj razini, preko procesa proizvodnje u kojem se radi o znatno višim šećerima, do duljeg čuvanja i zrenja. 


   – Naši stari su boce s prošekom namijenjene dužem odležavanju zatvarali pčelinjim voskom i na taj način ga zaštitili od isparavanja alkohola i hlapljenja. Također je tradicija u ovim krajevima da se napravi prošek u godini kad se dijete rodi i da se taj isti prošek otvori u vrijeme vjenčanja tog djeteta.

Osobno sam probao prošeke stare i više od 50 godina koji su bili odlično sačuvani, kazao nam je Tomić. Što se tiče »prosecca«, nije želio ulaziti u detalje, ali je napomenuo da je to »lagano »frizzante« vino koje, kao i pjenušci, u sebi ima otopljene mjehuriće« i da »za razliku od prošeka ne mora biti slatko«. 


  Vrhunsko vino


Enologinja Ivanka Rosati ističe da je naziv prošek na nivou Hrvatske zaštićen odmah nakon što je donesen novi zakon o vinima te da se danas u Hrvatskoj može proizvoditi u dvije kategorije, kao vrhunsko vino od prosušenog grožđa bez dodataka ili kao kvalitetno vino od prezrelog i prosušenog grožđa pri čemu je dozvoljen dodatak koncentriranog mošta od iste sorte grožđa. 


   – Prošek je specifikum cijele primorske Hrvatske.


Može se raditi od raznih sorti, od muškata, od malvazije i tako dalje. Prošek je tehnologija, dok je talijanski prosecco sorta. To je autohtona talijanska sorta grožđa namijenjena proizvodnji pjenušavih vina, pojasnila nam je Ivanka Rosati.



Sebastijan Tomić također navodi da danas postoje dva načina na koji se prošek može proizvoditi i legalno prodavati na tržištu. Prvi je način prošek proizveden potpuno prirodnim putem, prosušivanjem grožđa u prozračnim i suhim prostorima.


Drugi je, pak, način prošek proizveden tako da se mošt od grožđa ukuhava ili koncentrira.– Razlika ova dva načina je u samom proizvodnom procesu, ali i u konačnoj kvaliteti proizvoda. Prošek proizveden prosušivanjem je daleko  kvalitetniji, s izraženijim i finijim aromama, kompleksnijim okusom, mirisom prosušenog grožđa…, navodi naš sugovornik.