Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. studenoga 2019.
Duh tolerancije

Havelova nagrada borcima za mir među narodima bivše Jugoslavije

Foto YIHR
Foto YIHR
Autor:
Objavljeno: 15. rujan 2019. u 9:15 2019-09-15T09:15:00+02:00

U vojvođanskom su selu Beški aktivisti prekinuli javnu tribinu na kojoj je govorio osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin. Stali su između njega i publike i raširili transparent: »Ratni zločinci da zaćute, da bi se progovorilo o žrtvama«. Napadnuti su i pretučeni, a kasnije u sudskome procesu osuđeni

Ugodno je znati da u Hrvatskoj postoje ljudi čiji je rad na obrani ljudskih prava »dostojan najviših tradicija Vaclava Havela osobno«. Štoviše, kada takvu ocjenu izrekne predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, švicarska socijaldemokratkinja Liliane Maury Pasquier, ocjena se može činiti još vjerodostojnijom.

A izrečena je o mladim ljudima iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), nevladine regionalne koordinacije u kojoj se mladi iz država nastalih raspadom Jugoslavije, rođeni poslije ratova devedesetih, pokušavaju – svatko u svojoj sredini - oduprijeti pritisku nacionalizma, mržnje, propisanih istina i manipuliranja prošlošću.

YIHR je drugi put u pet godina nominirana u uži izbor od tri kandidata za nagradu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, nazvane po Vaclavu Havelu, češkome dramatičaru, disidentu i borcu za ljudska prava, te prvome predsjedniku demokratske Čehoslovačke i Češke, čije je ime preraslo u simbol dobre, demokratske i tolerantne politike, kakva u današnjoj Europi gubi na svim frontovima.

Prekinuli Šljivančanina

Prvi put, YIHR je u uži izbor nominiran prije četiri godine, 2015, kada je nagrada pripala Ljudmili Aleksejevoj iz Rusije; ove godine – uz podršku, među ostalima, pučke pravobraniteljice Lore Vidović i utemeljiteljice Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić iz Beograda – YIHR je nominiran zajedno s ujgurskim intelektualcem i aktivistom iz Kine Ilhamom Tohtijem, koji je 2014. osuđen na doživotni zatvor, te s odvjetnikom Buzurgmehrom Yorovim iz Tadžikistana, braniteljem ljudskih prava koji je u zatvoru, jer je 2015. osuđen na 28 godina.

U obrazloženju nominacije, odbor za nagradu kaže kako »YIHR promovira pomirenje gradeći veze među ljudima diljem Balkana, iz različitih etničkih skupina, regija i država, kako bi ih potaknuli da sudjeluju u tranzicijskoj pravdi, zajedno rade na ljudskim pravima i grade veze koje će spriječiti ponovno izbijanje etničkog konflikta koji je za tolike godine devastirao regiju«.

Snažno je odjeknulo kada je hrvatski ogranak Inicijative mladih za ljudska prava (Youth Initiative for Human Rights, YIHR) 5. listopada 2010. na izlazu iz Knina postavio spomen ploču kojom, »u nedostatku isprike službenih vlasti«, nudi ispriku žrtvama Oluje.

Od tada do danas, YIHR je prepoznata kao organizacija koja se redovito, upućeno i nepopustljivo – i aktivistički i organizacijski - zauzima protiv mržnje, a za prava žrtava i manjina, toleranciju, razumijevanje i uzajamno poštovanje.

Osim kninske »spomen ploče«, akcije koja je prerasla u svakogodišnji zahtjev inicijative za isprikom žrtvama Oluje, snažno je odjeknuo i performans YIHR-a kojim su mladi aktivisti, u prosincu 2016, prelijepili spomen ploču HOS-a poginulim pripadnicima te postrojbe u Jasenovcu – na kojoj je bio ustaški pozdrav – crnom trakom s pismom HOS-u, a u njemu i ova rečenica: »Ako vam je zaista stalo do nacionalnih interesa RH, do demokracije, mira, stabilnosti i sigurnosti, uklonite s ovog i svakog drugog mjesta simbole fašizma i mržnje.«

U Srbiji, srpski ogranak YIHR bije slične bitke. U siječnju 2017, nekoliko mladih aktivista YIHR u vojvođanskom je selu Beški prekinulo javnu tribinu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), na kojoj je govorio osuđeni ratni zločinac Veselin Šljivančanin.

U trenutku kada je počeo govoriti, stali su između govornika i publike, raširili transparent s natpisom: »Ratni zločinci da zaćute, da bi se progovorilo o žrtvama«, i glasno zviždali zviždaljkama. Napadnuti su i pretučeni, a kasnije izvrgnuti javnim napadima i prijetnjama, te, na kraju, sudskome procesu u kojemu su osuđeni zbog »kršenja javnog reda i mira«, te su morali platiti po pedeset tisuća dinara, što je oko pedeset eura. Sud je ustvrdio kako je »potpuno irelevantna« činjenica da su aktivisti na tribini pretučeni.

Nepropusne granice

»Ispričat ću vam anegdotu«, kaže za naš list Nikola Puharić, aktivist zagrebačkog ogranka YIHR-a, dok razgovaramo u sjedištu organizacije u centru Zagreba.

»Ljudi koji su pokretali inicijativu kažu kako su očekivali da će se inicijativa ugasiti, a kršenja ljudskih prava prestati, kad države bivše Jugoslavije uđu u EU. ‘Jedva čekamo taj trenutak’, govorili su.

A evo: Hrvatska je ušla u EU, a inicijativa još radi i štoviše, od tog je vremena dva puta nominirana za nagradu Vijeća Europe za promicanje ljudskih prava, što se sigurno ne bi dogodilo da je stanje ljudskih prava zadovoljavajuće. Mnogi nisu očekivali toliko kvarenje atmosfere i srozavanje stanja ljudskih prava«, kaže Nikola Puharić.

YIHR je osnovan u Srbiji 2003, s namjerom međusobnog upoznavanja mladih iz Srbije i Kosova, a po uzoru na suradnju mladih Nijemaca i Francuza poslije Drugoga svjetskog rata. S prijateljima s Kosova utemeljio ju je beogradski producent i redatelj Andrej Nosov.

Potom je Alma Mašić iz Sarajeva inicijativu proširila i na BiH, da bi je hrvatski aktivist za ljudska prava Mario Mažić 2008. osnovao i u Hrvatskoj. U proteklih petnaest godina u Srbiji i na Kosovu, a tokom deset godina u Hrvatskoj, YIHR je prerasla u jednu od najprepozatljivijih organizacija za ljudska prava koje promoviraju poslijeratnu tranzicijsku pravdu i suradnju mladih u regiji.

Organizirali su, kažu, »programe razmjene«, studijska putovanja i druženja u kojima je sudjelovalo više od petnaest tisuća mladih iz država bivše Jugoslavije. Taj dio djelovanja YIHR javno je manje vidljiv, ali ne i manje važan od njihovih aktivističkih akcija, koje su i osmišljene zato da »prodrmaju« javnost.

Iskustvo iz organizacije takvih prekograničnih putovanja podučilo ih je da su granice u bivšoj Jugoslaviji i danas itekako nepropusne, naročito u trokutu Kosovo-Srbija-BiH, te da je taj mali prostor, usprkos čestom stereotipu kako se može slobodno putovati, još uvijek uvelike premrežen različitim vrstama viznih, putnih i organizacijskih prepreka, koje bi trebalo što prije ukinuti.

Duh pomirenja

Postoji, međutim, još veći problem: o ratovima devedesetih mladi znaju vrlo malo, uglavnom stereotipe nametnute u njihovim sredinama, i, što je najgore, boje se o svemu tome i govoriti, jer su svjesni rizika koje takav razgovor može podrazumijevati.

Povrh toga, o susjednim državama i narodima često ne znaju ništa ili vrlo malo, i žrtve su nacionalističkih predrasuda, jer uvjerenja grade na temelju lošeg obrazovanja i onoga što čuju, a ne na temelju istinoljubivih svjedočanstava i vlastitoga životnog iskustva.

U tom je kontekstu, naglašavaju, gotovo tragično odbijanje Hrvatske da se institucionalno priključi Regionalnom uredu za suradnju mladih (RYCO), koji su 2016. u Parizu zajednički osnovale Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija kako bi – stoji na internetskoj stranici rycowb.org - »promovirale duh pomirenja i suradnje među mladima u regiji kroz programe razmjene«.

»Apsurdno je da Hrvatska, članica EU-a, ima jasnu političku odluku kojom odbija suradnju mladih u regiji. Umjesto da koristimo položaj članice EU-a, pa da cijelu regiju vodimo prema Europi, mi ne pomažemo ni sebi, ni regiji, ni EU«, reći će za naš list Branka Vierda, pravnica u zagrebačkom ogranku YIHR-a.

Kao i cijelo društvo, i aktivisti su pod dojmom aktualnih napada na Milorada Pupovca. Aktivistica YIHR-a Nevena Balažević primijetit će kako danas u Hrvatskoj »postoji opće licemjerje koje više nitko ni ne primjećuje: kada neki Hrvat brani i veliča NDH, pa se predsjednica, na primjer, klanja poginulim vojnicima NDH, to je u redu; ali ako pripadnik srpske manjine upozori na to, tada to postaje politički problem.«

»Situacija nije dobra, ni u Hrvatskoj, ni u ostalim zemljama regije. Postoje veliki problemi koji traže rješenja. Da nije tako, mi ne bismo ni bili nominirani za nagradu ‘Vaclav Havel’«, zaključit će aktivisti YIHR-a.

Za »najbolje među nama«

Nagradu za ljudska prava »Vaclav Havel« od 2013. dodjeljuje Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PSVE), u suradnji s Knjižnicom Vaclava Havela i Fondacijom ‘Povelja 77’, za »izvanredan građanski angažman u obrani ljudskih prava«.

Od 2013, dodijeljena je Alesu Bialiatskom iz Bjelorusije, Anaru Mammadiju iz Azerbajdžana, Ljudmili Aleksejevoj iz Rusije, Nadiji Murad iz Iraka, Muratu Arslanu iz Turske te, prošle godine. Oyubu Titievu, voditelju Memorijalnog centra za ljudska prava iz čečenskoga glavnog grada Groznog.

Nagrada se sastoji od 60 tisuća eura i diplome. Dodjeljuje je šesteročlana skupina istaknutih nezavisnih stručnjaka, od kojih troje imenuje PSVE, a troje Knjižnica Vaclav Havel i Zaklada ‘Povelje 77’.

Predsjednica PSVE Liliane Maury Pasquier kazala je, u povodu ovogodišnje nominacije kandidata za uži izbor nagrade, kako su »žene i muškarci koji brane ljudska prava najbolji među nama«. »Njihova hrabrost i odlučnost u obrani temeljnih principa pravde i poštenja – često uz visoku osobnu cijenu, rizik za osobnu slobodu, pa i njihove živote – zaslužuju duboko poštovanje i zahvalnost. Ti su ljudi na prvim crtama obrane ljudskih prava«, kazala je Pasquier.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.