Predsjednik grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata u EP

Hannes Swoboda: Milanovićeva vlada trebala bi dobiti još jedan mandat

Tihana Tomičić

Ne samo zato što je vaša vlada socijaldemokratska, mislim da bi bilo dobro da dobije priliku da do kraja pokaže što zna i može, da donese promjene, da mijenja i sebe, da možda mijenja i koalicijske partnere 



Hannes Swoboda bio je glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku u procesu pregovaranja i pristupanja Europskoj uniji, a sada u izbornoj kampanji za euroizbore sudjeluje kao čelnik grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata, dakle grupacije kojoj pripada i SDP, i koja na nedjeljnim izborima pretendira osvojiti većinu u Europskom parlamentu. Swoboda je u Rijeku prije dva dana došao podržati listu Kukuriku saveza, a i u razgovoru koji smo vodili podržao je Vladu Zorana Milanovića i poručio da reforme koje provodi hrvatska vlada lijevog centra zahtijevaju najmanje dva mandata.


  Kako ocjenjujete put koji je Hrvatska prešla od dana pokretanja pregovora do danas, s gotovo godinu dana punopravnog članstva?


  – Na početku svog puta Hrvatska je za većinu Europljana bila nepoznata zemlja, znalo se ponešto o ratu, povezivalo je se s korupcijom i ciničnim licem politike. To se dramatično promijenilo – Hrvatska je sada potpuno prihvaćena, članica je EU-a, zna se da se uspješno bori s korupcijom, vlada se promijenila, Hrvatska se sada percipira kao istinski demokratska zemlja. Turizam je u rastu i sada doista mnogo ljudi zna o Hrvatskoj. Danas je to respektabilna zemlja s ekonomskom i političkom stabilnošću. Naravno, sve zemlje sada u krizi imaju nekih problema, no kod Hrvatske promjena imidža doista je dramatična u odnosu na vrijeme s početka pregovora.




  Kakva je vaša ocjena aktualnih reformi u Hrvatskoj?


  – Reforme nisu lak posao u vrijeme ekonomske krize. Mi kao socijaldemokrati smatramo da reforme moraju uvažiti sve socijalne specifičnosti, i zato to ne mogu biti radikalne i nagle promjene, one moraju ići korak po korak kao proces. Ljudi ne vole promjene svojih navika i stila života, i percepcija građana pritom je obično uvijek bitno različita od percepcije vlade, pa je to uvijek donekle bolno za građane.


   Efikasan javni servis


Je li javna uprava trebala za mandata ove vlade biti drastičnije rezana? 


Europski parlament smatra se jako udaljenim od građana, a izbori za EP često se tretiraju kao drugorazredno političko natjecanje. Što se čini da se to promijeni, da odaziv bude veći?


  – Prvo, sada direktno biramo kandidata za predsjednika EK, to je prvi put. Sljedeći korak bit će otvorene liste da građani imaju priliku izravno birati svoje zastupnike. Na nacionalnim je strankama naravno da daju najjače kandidate za EP, a i mi u EP-u moramo raditi na tome da imamo bliži kontakt s građanima, uključujući i medije.


  Kakvima su se pokazali hrvatski europarlamentarci u ovih godinu dana?


  – Mislim da su napravili odličan posao, čvrsto su se povezali s tim poslom, i Tonino Picula u EP-u i Neven Mimica u EK-u vrlo su poštovani.



  – Ne, ne mislim da su rezovi trebali biti drastični. Pa evo vidimo da u mojoj Austriji, čak i u Njemačkoj, postoji velik i jak javni servis – naravno, on mora biti efikasan, vrijednost za novac mora rasti, efikasnost mora rasti, a građani moraju imati na raspolaganju takav državni servis, kao garanciju ostvarenja svojih prava. To je uostalom i bit socijaldemokratske europske politike. Mi nemamo američki model kao miks javnog i privatnog servisa, ali naravno držimo da javna administracija stoga mora biti vrlo efikasna i produktivna. To je nužno.


  Naš dojam u Hrvatskoj, a kamoli investitora, jest da je naše pravosuđo sporo i neefikasno, i da je brana ulaganjima.


  – U trenutku početka pregovora pravosuđe jest bilo golemo i neefikasno, s velikim slučajevima po ladicama koji se nisu tretirali. Različiti ministri pravosuđa mijenjali su situaciju i istina je da kompletna reforma još nije provedena. Najvažnije je da odluke budu brze i pravedne. Hrvatska, kao ni mnoge druge zemlje, još ne može biti zadovoljna i reći da ima optimalan pravosudni sustav, s objektiviziranim i dovoljno brzim odlukama, odnosno sudskim presudama, ali taj put traje i nastavlja se.


  Investicija je jako malo. Što učiniti da se to promijeni?


  – Kompeticija među zemljama za projekte i investicije sve je veća, čak na razini cijele EU pronalaze se mjere za privlačenje investitora, u nizu država lakše se dolazi do državljanstva i slično. Mislim da biste vi trebali prezentirati atraktivnost vaše zemlje za privlačenje investitora, trebate pokazati da nije samo sektor turizma privlačan, već da to pozitivno turističko okruženje može biti instrument više da zainteresirate investitore. Možda biste trebali iskoristiti i kvalitetu dizajna, koja je u Hrvatskoj na vrlo, vrlo visokoj razini, a tu govorim o poslovima na kojima rade sve vrste inženjera. To je struka koja je vrlo razvijena u Hrvatskoj.    

Opozicija gura vladu


Dojam je da snažno podupirete ovu Vladu – bi li ona trebala dobiti dva uzastopna mandata?


  – Uobičajeno je da u zemljama EU-a malo koja vlada dobiva mogućnost za dva uzastopna mandata, a s druge strane ljudi doista moraju znati da, ako doista želite provesti reforme, morate za to imati dovoljno vremena. Promjena vlade je naravno inherentna demokraciji, ali ako vlast prebrzo promijenite, dok ona još radi na velikim zahvatima, tada ćete opet sljedeći put biti razočarani. Ne samo zato što je vaša vlada socijaldemokratska, mislim da bi bilo dobro da dobije priliku da do kraja pokaže što zna i može, da donese promjene, da mijenja i sebe, da možda mijenja i koalicijske partnere, možda da građani dobiju priliku da ponešto mijenjaju u toj vladi, ali ne da se vlast potpuno promijeni.


  Kako ocjenjujete novo, naglo jačanje HDZ-a?


  – Najnormalnije je da na polovici mandata opozicija u anketama raste. To stvara kod vlade efekt da je pozvana na izazov, to stvara određeni pritisak i u nekoj mjeri je to pozitivna pojava, jer »gura« vladu naprijed u reformama te se u vladajućoj ekipi stvara poriv da pokuša osvojiti još jedan mandat. No vrlo često, također, to do kraja mandata ponovo splasne jer ljudi pomisle, hajde, nije sve bilo tako loše, idemo dati još jednu priliku ovoj vlasti. Dakle, ovo sada nije nikakva garancija da će HDZ doista pobijediti, ali je dobra vrsta pritiska na samu vladu da radi više i bolje.  

  HDZ ima nepobitnu podršku konzervativne Europske pučke stranke, ma koliko se u HDZ-u razmahivao nacionalizam. Kako to?


  – Kao prvo, takvog nacionalizma bilo je i na prošlim izborima. A drugo, EPP uzima svakoga, oni ne biraju. EPP nije kritičan, oni uzimaju sve, od Berlusconija do Orbana. To nije istinski politička grupa, oni jednostavno žele biti što veća grupa, bez da paze na sadržaj. Uzimaju i one koji daleko izlaze iz centra, i grabe sve što mogu.    

Smanjit će se razlika


Sada, netom uoči euroizbora, kakva su vaša očekivanja na razini cijelog Europarlamenta?


  – Mislim da će se smanjiti razlika između nas i EPP-a, da će biti tijesno i da ćemo se sasvim približiti te da će se naravno promijeniti redoslijed i da ćemo mi, socijaldemokrati i socijalisti, biti broj jedan. Još je jako puno nacionalista u Europi, no mislim da će balans u parlamentu biti veći sada nego ranije. Naravno, socijaldemokrati i pučani morat će u EP-u i surađivati kad bude potrebno – jasno, ne kao koalicija, nego na stvarima koje nadilaze te podjele. Situacija će biti kompetitivna, ali na kraju dana u legislativi ćemo morati nalaziti kompromis, i to je dobro. Dobro je da postoji »open minded«, suradnja svih u interesu Europe.


  U Europi je puno nacionalizma i populizma, ti su trendovi u rastu?


  – To je točno, ali nije ključ da se zbog toga žalimo i kukamo, nego da razmislimo zašto je tako. Ne želimo pomisliti da takvi žele razoriti Europu i europsku ideju, to je samo razlog više da se i sami zamislimo i odgovorimo što je Europa, koji je razlog i svrha njezina postojanja, i što se na europskoj razini može učiniti protiv takvog nacionalizma. Ključne teme kao što su zajednička sigurnost, što se vidi na slučaju Ukrajine, kao što su migracije, kao što je ekonomska politika, moraju ostati zajedničke kao dio zajedničke europske strategije. Inače ne bismo više mogli braniti zajedničke interese. Treba reći nacionalistima i njihovim pristašama: ako želite braniti svoje nacionalne interese, to nije pitanje bilo koje nacionalne države protiv druge nacionalne države, već je to pitanje zajedničkog interesa nasuprot izazova koji dolaze od Kine ili drugih velikih sila izvan Europe. To je pravi izazov, a ne unutarnje bitke između nas samih.


   Zajednička politika


Kako vi vidite budućnost EU-a – kao federalnu tvorevinu ili kroz jačanje samih država unutar nje, onako kako na europsku ideju gleda Velika Britanija, primjerice?


  – Treba jačati one elemente koji Europu u cjelini čine jačom. Pogledajte temu terorizma – od terorizma se nijedna zemlja ne može braniti sama. Pogledajte primjer Libije, Francuzi i Britanci su intervenirali, svrgnuli Gadafija, ali što se potom dogodilo – totalni kaos. To nije dobra strategija za bilo kakvo poduzimanje. Pogledajte i Ukrajinu, kakve ona ima instrumente za borbu vis-a-vis Rusije. Zato je važna zajednička sigurnosna politika. Isto je i s ekonomijom, ponovni rast je moguć samo ako ekonomiju vodimo zajednički. I pitanje okoliša velika je zajednička tema. Naravno, neke stvari mogu ostati i na nacionalnim razinama…


  Što na primjer?


  – Recimo, pitanje proizvodnje hrane. Hrvatska ima pravo odlučivati o svojim proizvodima, kako ih prodati, koje od njih zadržati kao dio identiteta i doista ne mora Bruxelles sve regulirati. Recimo, rasprava o tome treba li maslinovo ulje biti otvoreno na stolu u restoranima, to je doista ludost, i upravo to nervira ljude mnogo više od velikih tema, koje se stoga i mogu donositi u Bruxellesu.


  Kad je riječ o velikim pitanjima, pa i onim ekonomskim, možete li dati ocjenu da li je njemački model štednje zapravo zakočio rast na razini EU-a i dodatno osnažio i socijalne, pa i političke posljedice krize?


  – Zahtjevi koje Njemačka postavlja drugim zemljama puno su veći od onoga što ona sama čini. Njemačka nema restriktivnu politiku prema sebi. Naravno, ona bilježi ekonomski rast, ali ima socijalnu mrežu i reformu mirovinskog sustava koje daju dodatne benefite građanima, relativno niske poreze, i ono što traži od Portugala ili Grčke politika je koju njemačka vlada nikad ne bi branila kući. Dakle, da, mislim da je ta politika bila previše rigidna. Pokazalo se da ako mjere provodite korak po korak, umjesto da stegnete i gušite sve, rezultati rezanja prekomjernog deficita bivaju jednako efikasni, ali s mnogo manjom nezaposlenošću. Isto je i s bankama. Previše bi bilo Angelu Merkel nazivati novim Hitlerom, kako neki pretjeruju, ali neke države predoslovno su uzimale njezine savjete, radije nego one Europske komisije. Treba poticati one mjere koje daju zamah proračunima i pomažu smanjenju nezaposlenosti.    

Treba nam novi rast


Kakva je u tom smislu budućnost Hrvatske, hoćemo li uspjeti u našim mjerama rezanja prekomjernog deficita? 

  – Ključno je da svi zajedno u Europi imamo nov ekonomski rast, pozitivan zaokret. Kad se novi sastav Europske komisije nominira i izabere, važno je imati novu strategiju rasta. Ako usporedimo SAD i EU, vidimo u SAD-u stalni pad nezaposlenosti, dok kod nas mali rast postoji, ali nezaposlenost ostaje na istoj razini. Kad su ljudi nezaposleni, nemaju novaca za potrošnju i ne mogu pridonijeti ekonomskom rastu. Istinska promjena strategije stvorit će okruženje za uspjeh. Sada države pokušavaju same raditi na tome, ali ako budemo djelovali zajedno, rezultati će biti puno bolji. Recimo, trebamo zajedno raditi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Tisuću milijardi eura godišnje ne ide vladama ili u investicije, nego u financijski sektor, za špekulacije, za razne druge stvari. Zato je jedna od najvažnijih stvari vratiti taj novac u stvarne investicije. Trebamo reformu bankarske unije, sada manje i srednje tvrtke ostaju bez kredita, a tko će davati radna mjesta nego manje i srednje tvrtke?! Konačno, Europska centralna banka mora promijeniti strategiju jer druge banke od nje uzinaju jeftin novac, a skupo ga prodaju drugima. Strategija te banke onda nije strategija rasta i ulaganja. To su procesi koji se događaju i promjene koje su potrebne. Kad te stvari promijenimo, tada i hrvatski program smanjenja deficita i rasta, ukupno gledano, može biti uspješan. Jedno je zlatno pravilo: kad je europska politika u cjelini bila uspješna, bile su uspješne i nacionalne ekonomije