Dobili privremeni kredit

Grčka isplatila više od 6 milijardi eura dugova Europskoj središnjoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu

Hina

Da grčka vlada nije platila dospjele obveznice, ECB bi morao prekinuti program pomoći u održavanju likvidnosti grčkih banaka.



Grčka je u ponedjeljak isplatila više od 6 milijardi eura dugova Europskoj središnjoj banci (ECB) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), zahvaljujući privremenom kreditu koji joj je odobren dok s ostalim članicama eurozone ne postigne dogovor o novom paketu međunarodne financijske pomoći.


ECB je potvrdio da je Grčka u ponedjeljak isplatila 3,5 milijardi eura dospjelih obveznica i 700 milijuna eura kamata. To se smatra ključnim jer, da grčka vlada nije platila dospjele obveznice, ECB bi morao prekinuti program pomoći u održavanju likvidnosti grčkih banaka.


Također, MMF je potvrdio da je Grčka u ponedjeljak isplatila dugove od 2,05 milijardi eura i da više nema zaostataka. U lipnju i početkom srpnja Grčka nije isplatila dospjele kredite MMF-u, zbog čega se smatralo da je tehnički bankrotirala.




Međutim, kako je prošloga tjedna postignut dogovor između Grčke i njezinih kreditora iz eurozone o reformama koje bi ta zemlja trebala provesti kako bi dobila novu međunarodnu financijsku pomoć, Atena je od Europske unije dobila 7 milijardi eura privremenog ili mostnog kredita.


Tim sredstvima Grčka će moći plaćati buduće kratkoročne obveze, dok sa svojim kreditorima ne postigne dogovor o novom, trećem paketu međunarodne financijske pomoći vrijednom 86 milijardi eura. Postigne li se dogovor, tim bi se paketom pokrile grčke dužničke obveze u idućih nekoliko godina.


Bolja financijska situacija, nakon odobrenja privremenog kredita, omogućila je Grčkoj da u ponedjeljak otvori banke, koje su tri tjedna bile zatvorene zbog strahovanja da će građani u panici zbog mogućeg bankrota države pojačano povlačiti depozite, što bi dovelo do urušavanja bankarskog sustava.


Međutim, restrikcije su ostale na snazi, pa će Grci tjedno moći podići iz banaka 420 eura. Olakšica je samo u tome što će ta sredstva moći podići jednokratno, dok su dosad mogli podizati 60 eura dnevno.


S druge strane, Grčkoj prijeti rizik od rasta potrošačkih cijena jer je vlada u pregovorima s kreditorima pristala povećati PDV s 13 na 23 posto kako bi povećala proračunske prihode.


To je jedan od niza ustupaka na koji je pristala grčka vlada u pregovorima s kreditorima i tako osigurala ostanak zemlje u eurozoni. Slijede pregovori o novom paketu međunarodne pomoći koji bi omogućio Grčkoj ispunjavanje budućih dužničkih obveza, ali joj i pomogao u izvlačenju gospodarstva iz krize.