Uspjeh u Francuskoj Macron želi proširiti na cijelu EU / Foto REUTERS
Macron već ima pozitivne reakcije iz niza zemalja članica EU-a i plan je sagraditi progresivnu europsku koaliciju do rujna iduće godine. Cilj? Izbori za europski parlament u svibnju 2019.
ZAGREB – Probitačni francuski predsjednik Emmanuel Macron ne kani stati samo na prijedlozima za reformu Europske unije. Kako su već govorili neki od njegovih simpatizera i suradnika, krenuli su već i prvi kontakti po Europi s ljudima i strankama koje bi mogle poslužiti za stvaranje sveeuropske političke inicijative, EU verzije pokreta »En Marche« kojim je Macron hametice i u samo nekoliko mjeseci uspio osvojiti i predsjedničke izbore i većinu u francuskom parlamentu.
Pozitivne reakcije iz niza zemalja članica već imaju i plan im je sagraditi progresivnu europsku koaliciju do, kako je objavio portal Politico, rujna naredne godine. Cilj? Izbori za europski parlament u svibnju 2019. godine. Macronovi pristaše nadaju se da će im, kao i u Francuskoj, pristupiti ljudi i političari najrazličitijih političkih opcija, sa centra, ljevice i desnice, kojima je zajedničko da su proeuropski orijentirani, obrazovani i – optimistični.
Protiv antiEU
Njemački socijaldemokratski zastupnik i član Odbora za ustavna pitanja u Europskom parlamentu Jo Leinen je gostujući nedavno u Zagrebu na tribini Zaklade Friedrich Ebert također spominjao »En Marche« kao željeni način političkog organiziranja. Ali, ne baš onaj Macronov. »Htio bih imati socijaldemokratski En Marche«, kazao je govoreći o političkoj budućnosti Unije i njegove političke grupacije.
»Ta dva pokreta, Macronov i socijaldemokratski, mogu se preklapati u nekim stvarima, ali je neizbježno da će naši prioriteti biti drugačiji«, kazao je Leinen za naš list. »I mi smo proeuropejci, kao i francuski predsjednik, ali naš put je drugačiji«, kaže Leinen, pa se osvrće na jedan detalj iz Macronovog ovotjednog programatskog govora na Sorboni jako bitan za njegovu političku grupaciju: »Macron nije bio eksplicitan oko socijalne Europe«.
Priča o mogućim transnacionalnim izbornim listama Ivana Jakovčića je podsjetila na interview koji je davne 2000., tada kao ministar europskih integracija, dao za Playboy. Tamo je kazao kako bi volio biti izabran u Europski parlament u izbornoj jedinici Istra-Rijeka-Kopar-Trst i izazvao mali politički skandal u vladajućoj koaliciji. »Evo, 17 godina poslije, politika transnacionalnih lista postaje logična ideja za jačanje političke budućnosti Europe, a ja sam se onda morao javno ispričati Vladi zbog te izjave. Dražen Budiša je na tome inzistirao kod Ivice Račana i moja isprika je bila prva točka na dnevnom redu naredne sjednice. Poslije toga sam poslao svim ministrima taj magazin da pročitaju što sam točno rekao. Odgovorio je jedino tadašnji ministar obrane Jozo Radoš koji mi se iskreno zahvalio na dobivenom primjerku Playboya«, prepričava Jakovčić.
Na direktno pitanje o tome je li u ikakvim uvjetima zamislivo da europski socijalisti nastupaju na narednim izborima na zajedničkim listama s Macronovim pokretom, odgovor je prilično nedvosmislen: »Ne«. To, međutim, ne znači da se socijalisti neće ujediniti s Macronovim liberalima u borbi protiv antieuropskih snaga, rastućeg populizma i renacionalizacije politike. »Ono što nas razlikuje je kakvu EU želimo, ali smo definitivno zajedno protiv onih koji žele urušiti EU«, kaže Leinen.
Europska pučanka
Socijaldemokratski dio Europe, štoviše, za naredne izbore za europarlament prvi put radi zajedničku, sveeuropsku platformu. »Rad na tome počeo je u svibnju, u koordinaciji sa svim socijaldemokratskim strankama i Europskom socijalističkom strankom«, priča predsjednik SDP-a Davor Bernardić te dodaje kako će se nakon Nove godine ići u formiranje stožera za izbore za Europski parlament. Stoga, kako izgleda, Macronova ekipa teško može računati na stranačku ljevicu, koja je krenula svojim putem.
Zastupnica HDZ-a i članica kluba Europske pučke stranke u EU parlamentu, Dubravka Šuica, također ne dijeli preveliki entuzijazam oko zajedničkog pokreta kojem bi nositelj bile ideje francuskog predsjednika. »Od Macronove ideje EU bliža mi je ona Junckerova. Više sam za EU nacionalnih država koje će imati neke zajedničke politike, poput obrane«, kaže Šuica. Ona smatra da je nužno jačati povezanost zemalja, ali ne na način da bi se kreirao zajednički proračun ili da bi nastupali na zajedničkim izbornim listama.
IDS, SDP i HSS
Ivan Jakovčić, europarlamentarac IDS-a, po nekoj je osnovnoj političkoj podjeli najbliži centrizmu francuskog predsjednika. Za Macronove ideje o budućnosti EU kaže da su inspirativne i da se s puno njih u potpunosti slaže, pogotovo oko obnove europskog jedinstva. »Stvaranje pokreta koji ne bi zahvaćao samo centar, već i dijelove lijevog i konzervativnog političkog spektra danas u Europi prolazi, jer proeuropska politika ne završava na granicama lijevog i desnog«, entuzijastično objašnjava Jakovčić.
Ima, ipak i nekih pitanja. Jer koncept biranja dijela zastupnika s transnacionalnih lista, kakav zagovara Macron, još nije detaljno razrađen. Odnosno, ne zna se što bi bilo s manjim europskim zemljama, koje bi mogle biti penalizirane činjenicom da je mnogo lakše nekom njemačkom ili francuskom političaru skupiti veći broj glasova, nego Hrvatu Jakovčiću.
Jakovčić ukazuje na još jednu zanimljivu stvar – prije tri godine na europskim izborima u Hrvatskoj u koaliciji su nastupali zajedno IDS, SDP, HNS, što se donekle preklapa s Macronovom idejom o zajedničkom nastupu proeuropskih snaga. Štoviše, SDP je sad koalicijski partner s HSS-om, koji je član Europske pučke stranke, pa bi eventualna zajednička lista imala i konzervativno krilo.
»To je ta priča, En Marche preveden na hrvatski«, oduševljen je Jakovčić.
