Drugačija praksa

Europski zakoni štite Hrvatsku: Ako i dobiju spor u Washingtonu, banke će morati vratiti sav novac

Tihomir Ponoš

Banke mogu potražiti pravdu i pred Europskim sudom / Foto Damir ŠKOMRLJ

Banke mogu potražiti pravdu i pred Europskim sudom / Foto Damir ŠKOMRLJ

Slično se dogodilo rumunjskim poduzetnicima, braći Micula, koji su tužili vlastitu državu pred sudom u Washingtonu. Američki sud je naložio vladi u Bukureštu da poduzetnicima isplati 178 milijuna eura, a Europska komisija je odlučila da novac s kamatama moraju vratiti državi



ZAGREB – Banke koje su pokrenule ili namjeravaju pokrenuti postupak protiv Hrvatske, zbog zakonskih odredbi o konverziji kredita u švicarskim francima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu na temelju bilateralnog ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja sklopljenog između Austrije i Hrvatske, trebale bi imati na umu da Europska komisija takve ugovore između zemalja članica Unije smatra nevažećima. Dapače, u slučaju da ICSID odluči o predmetu, naloži Hrvatskoj da isplati odštetu bankama i Hrvatska to učini, bankama će vjerojatno biti naloženo da sav tako joj isplaćeni novac vrate i to s kamatom, jer će to Europska komisija smatrati nedopuštenom potporom.


O tome da EK bilateralne ugovore o zaštiti ulaganja između članica ne smatra važećima (jer je riječ o unutrašnjem tržištu Unije) već smo pisali, kao i o tome da je adresa na kojoj banke mogu potražiti pravdu Europski sud. Odluka Komisije od 30. ožujka 2015. godine u slučaju braće Viorela i Ioana Micule i tri njihova poduzeća potvrđuje da će banke u slučaju da im ICSID dosudi, a Hrvatska isplati naknadu, vrlo vjerojatno ostati bez te naknade.


Prebijanje duga


Braća Micula su na temelju rumunjskog zakona iz 1998. godine o investicijskim poticajima za nerazvijene krajeve uložili novac u prehrambenu industriju i proizvodnju pića u okrugu Bihor. Godine 2003. Rumunjska i Švedska sklopile su sporazum o zaštiti ulaganja i tu su činjenicu braća Micula, koja imaju švedsko državljanstvo, koristili u pravnim postupcima.




Kako se Rumunjska približavala EU-u 2005. godine većim je dijelom ukinula zakon iz 1998. godine. Dvije godine kasnije Rumunjska je postala članicom EU-a. Braća Micula pokrenula su postupak protiv Rumunjske ustvrdivši da je opozivom poticaja Rumunjska povrijedila njihova legitimna očekivanja da će ti poticaji biti dostupni do 1. travnja 2009. Braća Micula tvrdila su da im je onemogućeno pošteno i pravedno postupanje zajamčeno sporazumom Švedske i Rumunjske.


Spor je na koncu rješavao ICSID, a on je u prosincu 2013. zaključio da Rumunjska braćiMicula mora platiti odštetu od 178 milijuna eura. Odluku ICSID-a prihvatio je rumunjski sud, pri čemu je odbio privremeno zastati u sporu i zatražiti mišljenje Europskog suda, i naložio vladi da isplati 178 milijuna eura. Dio svote namiren je prebijanjem poreznog duga braće Micula prema državi u iznosu od 76 milijuna eura, a veći dio svote ministarstvo financija dobrovoljno je isplatilo na blokirani račun braće Micula i tri njihove tvrtke.


Planirane mjere


Europska komisija je, ocjenjujući radi li se o nedopuštenoj potpori zaključila da »u slučaju BIT-ova (bilateralnih ugovora o zaštiti investicija) koje su sklopile države članice EU-a, Komisija smatra da takvi sporazumi nisu u skladu s pravom Unije, odredbama Ugovora Unije te bi ih prema tome trebalo smatrati nevažećim«. Odluka Europske komisije porazna je za braću Micula, a potencijalno vrlo opasna za Rumunjsku. Braća Micula i njihove tvrtke trebaju vratiti tu, prema mišljenju Komisije, nedopuštenu potporu koju joj je Rumunska isplatila prema odluci ICSID-a. Osim toga, na taj iznos se obračunava kamata od dana kada su isplaćeni iznosi stavljeni na raspolaganje braćiMicula.


Rumunjska prema odluci EK-a treba dostaviti detaljan opis poduzetih i planiranih mjera kojima će ispuniti uvjete iz odluke Komisije. Izvjesno je da će EK, ne postupi li Rumunjska tako, provesti određene mjere i prema Rumunjskoj, a i taj bi račun u konačnici moglo podmirivati ministarstvo financija u Bukureštu. Braća Micula uložila su četiri tužbe Europskom sudu koji još nije presudio u ovom slučaju, a sudeći prema argumentaciji iz odluke Komisije nemaju mnogo razloga za optimizam.