ZAGREB » Zbog činjenice da se svaki drugi mladi Europljanin opije barem jednom tjedno, a ovaj se opasan trend već godinama ne mijenja, Europska je komisija donijela Akcijski plan o konzumaciji alkohola i ekscesivnom pijenju kod mladih 2014-2016. Cilj je dokumenta odgoditi dob početka konzumacije alkohola u tinejdžerskoj dobi, smanjiti količinu popijenog alkohola i reducirati štetu koju trpe djeca u obiteljima s problemom alkoholizma.

   Konkretno, od država članica traži se da ojačaju regulativu u pogledu prodaje i posluživanja alkoholnih pića mladima, da poreznom politikom i politikom cijena mladima otežaju pristup alkoholu, te da pojačaju kontrolu poštivanja odredbi o zabrani prodaje pića maloljetnicima. EK osim toga državama predlaže da dobnu granicu ispod koje se neće prodavati niti služiti alkoholna pića pomaknu na 25 godina.

Pojačana zaštita

Države članice morale bi, kaže se u dokumentu, razmotriti promjenu prakse prodaje alkoholnih pića u automatima, te smanjiti izloženost mladih reklamiranju alkohola što na internetu i drugim novim medijima, što kroz sponzorstva. Među ostalim, predlaže se i smanjenje dopuštene koncentracije alkohola u krvi mladih vozača i profesionalnih vozača koji prevoze djecu, sustavne policijske kontrole na cestama te brze i odlučne mjere prema prekršiteljima.

   Prema istraživanju iz 2011. godine, više od 40 posto mladih u Europi izjašnjava se da ekscesivno pije najmanje jednom tjedno, a 81 posto mladih ima lak pristup alkoholu. U ekscesivnom pijenju, koje podrazumijeva ispijanje pet ili više alkoholnih pića zaredom, Hrvatska prednjači u odnosu na Europu. Hrvatski su tinejdžeri u tome na sedmom mjestu u Europi, a ekscesivno pijenje priznao je svaki drugi srednjoškolac u dobi od 16 godina, ili 59 posto dječaka i 48 posto djevojčica. Osim što namjerava smanjiti dostupnost alkoholnih pića adolescentima i mlađima od 25 godina, Europska komisija države članice obvezuje i na pojačanu zaštitu djece od posljedica alkohola, kroz bolje informiranje trudnica o posljedicama konzumiranja alkohola u trudnoći, te kroz psihosocijalne i druge mjere pomoći obiteljima s problemom alkoholizma.

Označavanje pića

Dok je provedba većine spomenutih mjera na državama članicama, Europska će se komisija pozabaviti označavanjem alkoholnim pića upozorenjima o potencijalnim rizicima za konzumente. Oko 25 posto razlike u očekivanoj životnoj dobi između zapadne i istočne Europe može se, računaju u EU, pripisati upravo posljedicama opijanja. Računa se da zbog bolesti i preranih smrti, te bolovanja i nezaposlenosti koji su posljedica alkohola, Europska unija godišnje izgubi više od 150 milijardi eura.

   U Ministarstvu zdravlja nismo dobili konkretan odgovor o početku primjene mjera iz Akcijskog plana, no neslužbeno se doznaje kako je konzumacija alkohola kod mladih jedan od prioriteta kojima se ministar Varga do kraja mandata misli pozabaviti neovisno o zahtjevima Europske unije, nakon što se visoka konzumacija alkohola prema Indeksu zdravstvene zaštite potrošača EHCI pokazala jednom od slabih točaka hrvatskog zdravstvenog sustava.