Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Izlaz

'Ekonomija dijeljenja postaje princip života': Pokret otpora globalnom kapitalizmu raste kao kvasac

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 1. studeni 2016. u 23:47 2016-11-01T23:47:14+01:00

Imate vozilo i iznajmljivali biste ga ili biste u slobodno vrijeme bili taksist, nemate vremena za kupnju pa tražite da vas netko zamijeni... Ekonomija dijeljenja postaje sve rašireniji princip života, čije će se transakcije do 2025. mjeriti u stotinama milijardi eura godišnje

Iz zamršene situacije postoji izlaz, tako je i sa višegodišnjom pat pozicijom koju stvara globalni kapitalizam harajući svijetom na manje ili više vidljive načine, osiromašujući silne milijune ljudi i nanoseći nemjerljive ekološke štete. Kao David pred Golijata, pred njega je stala ekonomija dijeljenja, koja naoko nema nikakvih izgleda, ali nikada se ne zna. Vidljiv je trend njezina rasta, što budi optimizam, sve djeluje kao tračak nade na sumornom obzorju svjetskih gospodarskih trendova. Činjenice govore da je lani jedan posto ljudi posjedovao pola svjetskog bogatstva, odnosno da je 87,7 posto bogatstva bilo u vlasništvu deset posto stanovnika našeg planeta. To su zgražajuće činjenice, udaljene kao nebo i zemlja od stare grčke mudrosti, Ezopove poruke da »svi koji nenaravno za nečim čeznu, izgube i ono što posjeduju«. Klasični kapitalizam je trenutno kao boksač koji dobiva udarce, ali ostaje na nogama, a najjači je primio 2008. kada se zbio (ne)očekivani opći ekonomski slom koji je ozbiljno poljuljao teze o kapitalizmu koji sam po sebi vodi k dobrobiti većine.

Umreženost raste

Paradoksalno, tehnološki bum mu kratkoročno pomaže, ali i »reže mu granu na kojoj sjedi«, u prvom redu razvojem računala, interneta, »pametnih« mobitela, GPS-a, koji su preko noći filmskom brzinom povećali komunikaciju među ljudima, približili kontinente, umreženost je narasla do neslućenih razmjera. Sve to ide u prilog Sharing economy, odnosno ekonomiji dijeljenja, koja buja poput kvasca.
Neke ideje, donedavno iluzorne, pretvaraju se u ostvarive, moguće. Pogledajmo što se sve nudi. Imate stan, kuću ili slobodnu sobu i želite na njima zarađivati iznajmljivanjem turistima. Putujete negdje, ali ne želite odsjesti u hotelu, nego u nekom stanu. Dok ste na putu, trebate nekoga tko će se brinuti o vašem kućnom ljubimcu. Imate automobil i iznajmljivali biste ga drugima kad vama ne treba ili biste prevozili druge u svoje slobodno vrijeme kao taksist. Nemate vremena za kupnju pa bi vam dobro došlo da to obavi netko umjesto vas. Sve ove ponude i prijedlozi ostvarive su ekonomijom dijeljenja, sve popularnijom Sharing economy, koja djeluje u skladu s nazivom. Funkcionira po načelima dijeljenja, razmjene, unajmljivanja ili prodaje proizvoda i usluga, uglavnom preko društvenih mreža ili aplikacija za pametne telefone.

Razvoj tog sektora potiče nova generacija potrošača koji se sve češće okreću uslugama na zahtjev kako bi zadovoljili svoje potrebe u kućanstvu, kao što je npr. Deliveroo za dostavu hrane iz restorana i TaskRabbit za razne fizičke zadatke po načelu »uradi sam«. Pritom internet nudi povećanje iskoristivosti dobrih ideja na jako visoku razinu i to po niskoj cijeni.

Srećom i u Hrvatskoj

Okrupnjavanje i grupiranje korisnika vidljivo je srećom već i u Hrvatskoj, u konceptu grupne kupovine, putem koje kupci ostvaruju značajne popuste. Spominju se Crno jaje, Kolektiva, Kupi me, Ponuda dana. Preko aplikacije i internetske stanice Airbnb se tako, primjerice, može dati u kratkotrajni najam stan, kuću ili sobu. Slično kao i na Uberu, onaj tko unajmljuje ocjenjuje smještaj i uslugu iznajmljivača koji također daje ocjenu svom gostu. Preko HomeExchangea tako obitelj iz Zagreba može s nekim iz Kopenhagena zamijeniti stan za vrijeme godišnjeg odmora. Ekonomija dijeljenja bilježi enormne stope rasta, u nas pogotovo u turizmu, u iznajmljivanju smještaja bez posrednika, a godišnji prihod koji se tako ostvari, poručivali su iz HGK-a, iznosi oko 500 milijuna eura. No oni misle da je konačan iznos i veći od toga zbog »sive ekonomije«, za koju se procjenjuje da nadilazi 20 posto svih noćenja, što je dodatnih 100 milijuna eura. Tome se mogu dodati i direktne online rezervacije klasičnih smještajnih kapaciteta, koje čine oko 30 posto svih noćenja, pa to znači dodatnih 500 milijuna eura prihoda.

Internet pospješuje ideju dijeljenja razmjenom, ne samo ideja i informacija, nego i patenata. Ispada da su mladi, na »kojima svijet počiva« skloniji dijeliti nešto svoje s drugima nego što su to bili njihovi roditelji, bake i djedovi. Novim generacijama važnije je izgleda imati neko iskustvo, dojam, osjećaj te ih dijeliti ih s prijateljima, nego posjedovati stvari.

Pet sektora

»Eppur si muove«! Analiza PwC-a (PricewaterhouseCoopers – multinacionalna revizorska i konzultantska kuća sa sjedištem u Londonu) kaže da bi se ukupni iznosi transakcija u pet najjačih europskih sektora ekonomije dijeljenja, a to su izravne financijske usluge, organizacija usluga smještaja među fizičkim osobama, organizacija usluga prijevoza među fizičkim osobama, kućanske usluge na zahtjev i intelektualne usluge na zahtjev, mogle povećati 20 puta, sa sadašnjih 28 milijardi eura na 570 milijardi eura do 2025. To bi posebice trebalo pogodovati pružateljima usluga koji su predvidjeli da će zaraditi otprilike 85 posto ukupne vrijednosti transakcija ostvarenih u ekonomiji dijeljenja do 2025. Za četiri od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja predviđa se ostvarivanje godišnjih transakcija u vrijednosti od 100 milijardi eura do 2025. Predviđanja gospodarskih kretanja su takva da se čini kako će do 2025., od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja, kućanske usluge na zahtjev ostvariti najbrži rast i povećavati prihode za otprilike 50 posto godišnje. Samo sektor intelektualnih usluga na zahtjev neće dosegnuti tu ključnu brojku. No i dalje postoji velik prostor za rast tog sektora za koji PwC predviđa da će se širiti 40 posto godišnje i do 2025. dosegnuti ukupnu vrijednost godišnjih transakcija u Europi od 20 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na manje od 1 milijarde eura u 2015.

Poznate tvrtke

Air BnB – prenoćište, boravak
easyCar Club - razmjena automobila,
Instacart – kupovina i dostava namirnica
Lending Club – izravno kreditiranje
Liquid Space – korištenje uredskog prostora
Park At My House – dijeljenje parkirnog mjesta
Postmates – dostava
Rentez-vous – dizajnerska odjeća za žene
Task Rabbit – sitni kućanski poslovi
Uber – prijevoz osoba

– Ekonomija dijeljenja sve brže stasa. U nadolazećem desetljeću snaga ekonomije dijeljenja mogla bi je pretvoriti u uzor drugima u ovoj stvarnosti obilježenoj sporijim rastom diljem Europe. Europska ekonomija dijeljenja postala je ustaljen društveno-gospodarski trend koji temeljito mijenja naš način života – rekao je Rob Vaughan, ekonomist u PwC-u.

Što se Europe tiče, u PwC-ovoj se analizi procjenjuje da bi prihodi ostvareni na platformama u pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja mogli dosegnuti 83 milijarde eura do 2025., umjesto današnjih 4 milijardi eura. Ovo istraživanje u devet država članica EU-a otkrilo je da je u raznim regijama osnovano barem 275 organizacija koje podržavaju ekonomiju dijeljenja. Morat će pritom razviti stabilniji, usklađen i dinamičan regulatorni okvir na razini EU-a i u svih 28 država članica.

Pred nama je povijesna prilika za zaokret. Svaki dobronamjeran čovjek u prilici da štiteći sebe, svoje najbliže i cijeli svijet, usput čuvajući i prirodne resurse izbjegavajući zagađenje i gomilanje otpada, s križanja krene u pravom smjeru. Jer darivanje raduje, sve po onoj iz Evanđelja: »Ako imaš dvije haljine, daj jednu bratu svome koji nema nijednu«. Suvremeni, često otuđeni čovjek bi očito mogao krenuti nekim drugim, simpatičnijim stazama, onima ekonomije ljubavi, darivanja i razmjene, nasuprot ekonomiji isključivanja koja sve svodi na zaradu, služeći se svim i svačim potaknuta pohlepom za čim većim bogatstvima.

Jedan sat

64 posto odraslih u Velikoj Britaniji na neki način sudjeluju u ekonomiji dijeljenja
25 posto – dosadašnja godišnja stopa rasta poduzeća koja se temelje na ekonomiji dijeljenja u SAD-u
676 posto stopa rasta korisnika Interneta u svijetu od 2000. do 2014.
75 posto do 2025. g. – udio osoba koje su rođene nakon 2000. godine u ukupnom svjetskom broju zaposlenih.
13 minuta – u kućanstvima SAD-u nalazi se ukupno oko 80 milijuna bušilica. Svaka od njih se u cijelom svom životnom vijeku koristi u prosjeku ukupno 13 minuta
1 sat – prosječan se automobil koristi oko jedan sat dnevno, 23 sata stoji parkiran.
Izvor Svjetska banka

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.