Iz zamršene situacije postoji izlaz, tako je i sa višegodišnjom pat pozicijom koju stvara globalni kapitalizam harajući svijetom na manje ili više vidljive načine, osiromašujući silne milijune ljudi i nanoseći nemjerljive ekološke štete. Kao David pred Golijata, pred njega je stala ekonomija dijeljenja, koja naoko nema nikakvih izgleda, ali nikada se ne zna. Vidljiv je trend njezina rasta, što budi optimizam, sve djeluje kao tračak nade na sumornom obzorju svjetskih gospodarskih trendova. Činjenice govore da je lani jedan posto ljudi posjedovao pola svjetskog bogatstva, odnosno da je 87,7 posto bogatstva bilo u vlasništvu deset posto stanovnika našeg planeta. To su zgražajuće činjenice, udaljene kao nebo i zemlja od stare grčke mudrosti, Ezopove poruke da »svi koji nenaravno za nečim čeznu, izgube i ono što posjeduju«. Klasični kapitalizam je trenutno kao boksač koji dobiva udarce, ali ostaje na nogama, a najjači je primio 2008. kada se zbio (ne)očekivani opći ekonomski slom koji je ozbiljno poljuljao teze o kapitalizmu koji sam po sebi vodi k dobrobiti većine.

Umreženost raste

Razvoj tog sektora potiče nova generacija potrošača koji se sve češće okreću uslugama na zahtjev kako bi zadovoljili svoje potrebe u kućanstvu, kao što je npr. Deliveroo za dostavu hrane iz restorana i TaskRabbit za razne fizičke zadatke po načelu »uradi sam«. Pritom internet nudi povećanje iskoristivosti dobrih ideja na jako visoku razinu i to po niskoj cijeni.

Srećom i u Hrvatskoj

Okrupnjavanje i grupiranje korisnika vidljivo je srećom već i u Hrvatskoj, u konceptu grupne kupovine, putem koje kupci ostvaruju značajne popuste. Spominju se Crno jaje, Kolektiva, Kupi me, Ponuda dana. Preko aplikacije i internetske stanice Airbnb se tako, primjerice, može dati u kratkotrajni najam stan, kuću ili sobu. Slično kao i na Uberu, onaj tko unajmljuje ocjenjuje smještaj i uslugu iznajmljivača koji također daje ocjenu svom gostu. Preko HomeExchangea tako obitelj iz Zagreba može s nekim iz Kopenhagena zamijeniti stan za vrijeme godišnjeg odmora. Ekonomija dijeljenja bilježi enormne stope rasta, u nas pogotovo u turizmu, u iznajmljivanju smještaja bez posrednika, a godišnji prihod koji se tako ostvari, poručivali su iz HGK-a, iznosi oko 500 milijuna eura. No oni misle da je konačan iznos i veći od toga zbog »sive ekonomije«, za koju se procjenjuje da nadilazi 20 posto svih noćenja, što je dodatnih 100 milijuna eura. Tome se mogu dodati i direktne online rezervacije klasičnih smještajnih kapaciteta, koje čine oko 30 posto svih noćenja, pa to znači dodatnih 500 milijuna eura prihoda.

Internet pospješuje ideju dijeljenja razmjenom, ne samo ideja i informacija, nego i patenata. Ispada da su mladi, na »kojima svijet počiva« skloniji dijeliti nešto svoje s drugima nego što su to bili njihovi roditelji, bake i djedovi. Novim generacijama važnije je izgleda imati neko iskustvo, dojam, osjećaj te ih dijeliti ih s prijateljima, nego posjedovati stvari.

Pet sektora

»Eppur si muove«! Analiza PwC-a (PricewaterhouseCoopers – multinacionalna revizorska i konzultantska kuća sa sjedištem u Londonu) kaže da bi se ukupni iznosi transakcija u pet najjačih europskih sektora ekonomije dijeljenja, a to su izravne financijske usluge, organizacija usluga smještaja među fizičkim osobama, organizacija usluga prijevoza među fizičkim osobama, kućanske usluge na zahtjev i intelektualne usluge na zahtjev, mogle povećati 20 puta, sa sadašnjih 28 milijardi eura na 570 milijardi eura do 2025. To bi posebice trebalo pogodovati pružateljima usluga koji su predvidjeli da će zaraditi otprilike 85 posto ukupne vrijednosti transakcija ostvarenih u ekonomiji dijeljenja do 2025. Za četiri od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja predviđa se ostvarivanje godišnjih transakcija u vrijednosti od 100 milijardi eura do 2025. Predviđanja gospodarskih kretanja su takva da se čini kako će do 2025., od pet ključnih sektora ekonomije dijeljenja, kućanske usluge na zahtjev ostvariti najbrži rast i povećavati prihode za otprilike 50 posto godišnje. Samo sektor intelektualnih usluga na zahtjev neće dosegnuti tu ključnu brojku. No i dalje postoji velik prostor za rast tog sektora za koji PwC predviđa da će se širiti 40 posto godišnje i do 2025. dosegnuti ukupnu vrijednost godišnjih transakcija u Europi od 20 milijardi eura, što je povećanje u odnosu na manje od 1 milijarde eura u 2015.