Europska petica

EU TJEDAN U PET SLIKA Ništa od Istanbulske konvencije

Irena Frlan Gašparović

No, rasprava koja se oko ratifikacije Istanbulske konvencije posljednjih mjeseci razvila u Bugarskoj toliko je nalik onome što se zbiva u Hrvatskoj da bi se čovjek lako mogao zabuniti



NIŠTA OD ISTANBULSKE KONVENCIJE, zaključio je premijer nakon što je ratifikacija tog dokumenta, čija je svrha učinkovitija borba protiv nasilja u obitelji, zaprijetila opstanku njegove vlade. Zemlja je Bugarska, a premijer Bojko Borisov. No, rasprava koja se oko ratifikacije Istanbulske konvencije posljednjih mjeseci razvila u Bugarskoj toliko je nalik onome što se zbiva u Hrvatskoj da bi se čovjek lako mogao zabuniti. S tom razlikom što koalicijski partneri Borisove stranke ne zagovaraju ratifikaciju, nego su, dapače, zaprijetili rušenjem vlade ako se bude išlo na potvrđivanje konvencije u parlamentu.


“Istanbulska konvencija bit će prihvaćena samo ako bude postojao konsenzus u bugarskom društvu”, izjavio je ovoga tjedna u intervjuu za televizijsku postaju bTV Borisov, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom.


TKO JE KRIV? BRUXELLES, NARAVNO. U Europskoj uniji to je najčešći odgovor na pitanje tko je kriv što je neki zakon loš, a neko pravilo besmisleno. No, europska pravobraniteljica Emily O’Reilly smatra da si je “Bruxelles” sam kriv za to. Točnije, da zbog načina na koji se u Vijeću EU – u kojem sjede predstavnici zemalja članica – donose zakoni, građani nemaju pravog uvida u to što se događa niti mogu kontrolirati svoje izabrane predstavnike. Posebno je kritizirala široko rasprostranjenu praksu da se dokumenti označavaju određenim stupnjem tajnosti.




“Građanima je gotovo nemoguće pratiti zakonodavne rasprave u Vijeću između predstavnika nacionalnih vlada”, istaknula je pravobraniteljica, napominjući da odlučivanje iza zatvorenih vrata otuđuje građane i potiče negativne osjećaje. Ako građani ne znaju kakve odluke donose njihove vlade pri oblikovanju EU zakona, nastavit će se ta praksa da se krivi Bruxelles, upozorila je, dodavši da građani imaju pravo sudjelovati u donošenju zakona koji ih se tiču, ali da je za to potrebna veća otvorenost nacionalnih vlada. 


DAME I GOSPODO, JA NISAM ČAROBNJAK, otkrio je ovog tjedna Günther Oettinger, europski povjerenik za proračun. Nesvakidašnje priznanje trebalo bi uvjeriti zemlje članice Europske unije da će u zajednički proračun morati uplaćivati više nego dosad, ako žele pokrpati proračunsku rupu nakon odlaska Velike Britanije i istodobno pokriti troškove novih EU politika. Rupa, kako je poznato, nije zanemariva: zbog Brexita će EU kasa ostati bez deset do 12 milijardi eura godišnje. Budući da se taj novac ne može nadoknaditi čarobnim štapićem, preostaju dvije opcije – rezanje proračuna ili veće uplate država članica.


Prva je opcija neprihvatljiva zemljama poput Hrvatske koje se oslanjaju na novac iz EU fondova. Druga je opcija neprihvatljiva zemljama poput Austrije, kojima nije jasno kako EU može biti manja (odlaskom Britanije), a proračun veći. Trebat će puno više od čarobnjaka da te pozicije pomiri.


BRITANSKI LABURISTI ZABRANILI BI UVOZ “FOIE GRAS”, francuskog specijaliteta od guščje jetre. Zbog bojazni da će Brexit značiti i snižavanje standarda u pogledu dobrobiti životinja, laburisti su ovoga tjedna predstavili opsežan plan u kojem predviđaju niz mjera koje bi proveli ako dođu na vlast. Pozornost medija ipak je najviše zaokupila zabrana uvoza “foie gras” čija je proizvodnja u Britaniji već zabranjena. Svojedobno je i skupina zastupnika u Europskom parlamentu pokušala izbaciti ovu paštetu s jelovnika u restoranima parlamenta, ali u tome nisu uspjeli.  


U NESVAKIDAŠNJEM PROBLEMU NAŠAO SE jedan njemački odvjetnik kojemu su u ured počele stizati najprije pizze, a onda sushi i druga jela iz dostave koja on sam nije naručio. Stvar je doista uzela maha: kako piše “Ruhr Nachrichten”, u dva i pol tjedna dostavljeno mu je stotinjak jela – uglavnom je riječ o pizzama. Srećom ih on, budući da ih nije naručio, nije morao niti platiti, dapače, ne želi ih niti preuzeti. Međutim sama činjenica da se to događa predstavlja mu, naravno, ogroman problem. Je li riječ o nezadovoljnom klijentu, kompjuterskoj grešci ili nečem trećem, utvrdit će policija koja provodi istragu.