Prometni stručnjak i viši instruktor za aerotehniku

Dr. sc. Željko Marušić: Stvarni uzrok nesreće zrakoplova TU-154 vjerojatno nikad neće biti javno obznanjen

P. N.

foto Reuters

foto Reuters

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je zasad prerano govoriti o uzrocima nesreće, no RIA Novosti javlja, pozivajući se na neimenovani izvor, da se najvjerojatnije radi o problemu sa zrakoplovom ili o greški pilota. Navode se i teorije da postoji mogućnost i da je ptica uletjela u motor jer se u blizini nalazi ornitološki rezervat



Svih 92 putnika i članova posade zrakoplova ruskog ministarstva obrane koji se u nedjelju na putu prema Siriji srušio u Crno more poginulo je, potvrdile su ruske vlasti.


Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je zasad prerano govoriti o uzrocima nesreće, no RIA Novosti javlja, pozivajući se na neimenovani izvor, da se najvjerojatnije radi o problemu sa zrakoplovom ili o greški pilota. Navode se i teorije da postoji mogućnost i da je ptica uletjela u motor jer se u blizini nalazi ornitološki rezervat. Agencije navode da iz zrakoplova nije poslan nikakav SOS poziv.


– Zbog okolnosti i sustava u kojima se tragična zrakoplovna nesreća dogodila te osjetljivosti cijele situacije, potpuno treba zanemariti prve ocjene mogućeg uzroka, ruskog Ministarstva obrane. Moguće su i izgledne sve opcije, prvo, terorizam (posljedica teških propusta u sustavu sigurnosti), drugo, tehnički problem (zbog lošeg održavanja i dotrajalosti, standardi su niži nego u civilnom zrakoplovstvu), treće, pogreška u operaciji (preopterećenost, debalans, loše učvršćenje tereta…, standardi nisu tako strogi kao u civilnom zrakoplovstvu) i četvrto, najmanje izgledno, greška pilota. Stvarni uzrok nesreće, zbog specifičnosti i osjetljivosti cijelog slučaja, vjerojatno nikad neće biti javno obznanjen, pojašnjava prometni stručnjak i viši instruktor za aerotehniku dr. sc. Željko Marušić, dipl. ing. str.




Rusko ministarstvo obrane je pojasnilo da je jedan od njihovih zrakoplova TU-154 nestao s radara dvije minute nakon polijetanja iz Sočija, u južnoj Rusiji, gdje je nakratko sletio na putu iz Moskve kako bi se opskrbio gorivom i nastavio let prema ruskoj vojnoj bazi Hmejmim nedaleko od Latakije u Siriji. Riječ je o bazi iz koje ruske snage provode zračne udare protiv pobunjenika u Siriji.


Srušeni zrakoplov je Tupoljev, izgrađen 1983. godine, prevozio je 84 putnika i osam članova posade. Među putnicima bili su pjevači zbora Crvene armije, svirači, plesači i devet novinara. Zbor i članovi plesne skupine Alexandrov Ensemble su trebali u povodu Nove godine nastupati za ruske vojnike u Siriji.


Dijelovi zrakoplova pronađeni su u Crnom moru na dubini od 50 metara, na oko 1,5 kilometara od ruske obale. 


Zrakoplovi TU-154 datiraju iz kasnih 60-ih godina kada ih je proizvedeno više od tisuću. Ti su zrakoplovi doživjeli niz velikih nesreća od 2000. u kojima je poginulo više od 800 ljudi, uključujući i poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog čiji se Tupoljev srušio kod ruskog grada Smolenska 2010.


Tu-154, zrakoplov s tri motora projektiran u 60-im godinama prošlog stoljeća za prijevoz više od 150 ljudi po neasfaltiranim zračnim pistama, bio je desetljećima temelj ruskog zračnog prijevoza. 


Proizvedeno je više od tisuću takvih zrakoplova no ruske su vlasti nakon niza nesreća 2011. naredile njegovo povlačenje.


U posljednjih petnaestak godina bilo je više od tucet velikih nesreća tog modela, uključujući i pad zrakoplova u kojem je 2010. poginuo tadašnji poljski predsjednik Lech Kaczynski i još 95 ljudi u blizini ruskog grada Smolenska. 


Međunarodna istraga koja je provedena o toj nesreći pokazala je da ju je najvjerojatnije uzrokovala greška pilota u teškim meteorološkim prilikama, no i da je model zrakoplova zastario. 


Ruska aviokompanija Aeroflot je nekoliko mjeseci prije te nesreće najavila da povlači svoju flotu Tu-154 zrakoplova, a naslijedio ih je model Tu-204 koji može prevesti više od 200 ljudi. Tu-154 se danas rijetko koristi u civilnom prijevozu.