5 Letters

Dok se Hrvati premišljaju, Makedonci će na marihuani zgrtati milijune: ‘Imamo i lizalice s THC-om’

Portal Novilist.hr

Foto Screenshot YouTube 5 Letters

Foto Screenshot YouTube 5 Letters



KRUŠEVO Ekipa RTL-ove emisije Potraga posjetila je najmoderniji pogon za proizvodnju marihuane u Makedoniji. Nekoliko kilometara prije Kruševa, nalazi se veliko zdanje okruženo bodljikavom žicom, gdje je pogon tvrtke 5 Letters


Put do najmodernijeg pogona za uzgoj makedonske marihuane vodi nas preko Prilepa. Cesta koja spaja taj grad Kraljevića Marka i tridesetak kilometara udaljeno Kruševo. Nekoliko kilometara prije Kruševa, nalazi se veliko zdanje okruženo bodljikavom žicom, gdje je pogon tvrtke 5 Letters.


Dosad su isprobali 32 sorte. Jedna se pokazala najunosnijom. 2282 biljke za dvadesetak dana bit će spremne za berbu.




93 posto vlasništva tvrtke je u rukama američkog investitora, dok 7 posto drži Zoran Janevski. Prijatelj premijera Zaeva i član njegove stranke, što je u ovoj zemlji veliki plus. Do prije godinu i pol nije imao baš nikakav doticaj s marihuanom, no kao pravi biznismen nanjušio je dobru priliku za zaradu na zelenom zlatu, kako ga sam naziva.


– Imamo prostor od 2860 kvadratnih metara. Dosad smo požnjeli 68 tisuća biljaka i imamo dobre prinose po žetvi” rekao je direktor tvrtke uzgoja za marihuanu Zoran Janevski za RTL Potragu.


Prvoklasno ulje


Marihuana se uzgaja pod strogom zaštitom. Svaka biljka ima svoj kod, a zaštitar nadgleda poštuju li svi pravila u ovom modernom pogonu. 5 letters nedavno je dobila zahtjevni GMP certifikat, bez kojega nema izvoza na svjetsko tržište. A za ono što oni proizvode, kupci već čekaju u redu.


– Imamo prvoklasno ulje s izvanrednom bojom. Koncentracija THC-a je veća od 80 posto. Jako je čisto i dosta kvalitetno za uporabu u farmaceutske svrhe, rekao je operativni direktor tvrtke za uzgoj marihuane Dimitar Naumovski.



Samo jedna tegla koju drži u ruci vrijedi sto, možda i sto dvadeset tisuća dolara. Više od 700 tisuća kuna. Samo jedna kapljica koncentrata mogla bi liječiti mnogo ljudi, pa ga farmaceutske kompanije moraju višestruko razrijediti uljem poput kokosovog.


– Nema teških metala ni pesticida, tako da je ovo proizvod visoke kvalitete. Jedan od najkvalitetnijih, mogu reći i na svjetskom tržištu, rekla je magistra farmacije Tatjana Petrovska.


Višemilijunska investicija


Investicija započeta prije dvije i pol godine teška je 13 i pol milijuna dolara. Troškovi rastu jer svakog mjeseca 47 tisuća eura odlazi na plaće, a mjesečno se potroši i nevjerojatnih 50 tisuća eura struje. No, već prva pošiljka koja se sprema za put prema Njemačkoj trebala bi vratiti šleper eura.


– Imamo dogovor s Njemačkom, u pregovorima smo s Kanadom, Poljskom, Izraelom, rekao je direktor Janevski.


Sjevernu Makedoniju muče slični problemi kao i Hrvatsku. Stanovnici odlaze na rad u bogatije zemlje. Prosječna plaća iznosi tek pola naše, oko 410 eura. Kruševo, gradić koji zajedno sa 17 okolnih sela broji manje od deset tisuća stanovnika, najpoznatiji je kao rodno mjesto Toše Proeskog.



Sad postaje rasadnik onih koji posjeduju veliko znanje o uzgoju marihuane jer pedesetak stanovnika zaposlilo se u obližnjem pogonu. Zarađuju dvostruko više od makedonskog prosjeka.


– Nama je bitna lokalna ekonomija, da se Kruševo razvije i važno je to što su posao dobili mnogo mladi ljudi koji dosad nisu radili, rekao je gradonačelnik Kruševa Tome Hristoski.


Svaka tvrtka koja proizvodi marihuanu mora imati barem jednog farmaceuta i jednog agronoma s tri godine iskustva, a potrebna su i mnoga druga zanimanja poput biotehničara. Dosad je dozvolu za uzgoj marihuane država dodijelila čak 20 tvrtki, od kojih većina tek gradi pogone. Svi su prepoznali zlatnu koku.


– Vidimo velik interes ne samo domaćih, već i stranih investitora iz Nizozemske, Kanade, SAD-a i Izraela. Makedoniju gledaju kao hub za izvoz i plasiranje proizvoda na europsko tržište, kaže Nikica Bačovski iz Ministarstva poljoprivrede Sjeverne Makedonije.


Lizalice s THC-om


Više od tisuću pacijenata naučio je kako da si sami uzgoje marihuanu, od nje naprave ulje, kapsule, čak i lizalice s THC-om koje, tvrdi, mogu lizati čak i bolesna djeca. Tako je i 39-godišnji Filip proizveo svoju marihuanu, ali ilegalno.



– Tu lizalicu treba dobiti jedan čovjek koji ima Parkinsa. Kad vidi da su mu simptomi prošli, on je prestane lizati. Ostavi je za sutra, rekao je za RTL Potragu aktivist za legalizaciju marihuane Filip Dostovski.


On je prvi u Makedoniji počeo zagovarati legalizaciju marihuane. No, osim za tvrtke koje je proizvode, ona je u Makedoniji danas i dalje ilegalna.


Marihuanu puši otkad je imao samo 12 godina, što, i sam priznaje – nikako nije dobro.


No, tvrdi da mu je pomogla kad je s 15 godina otkrio da boluje od Hotchkinsovog limfoma. Kaže mi kako su makedonski pacijenti zaboravljeni jer u ljekarnama u njegovom Skopju mogu se pronaći samo jedne kapi s CBD-om, koje koštaju od 40 do 60 eura, jako preskupo za makedonske pacijente.


– To što se kaže da se Makedonija malo liberalizirala, to nije točno. Čak se može reći da, kad su osjetili novac, isti oni ljudi koji su prije pet ili deset godina sotonizirali marihuanu, sad su prvi kad na njoj trebaju zaraditi novac.


Mogu vam reći, pošto sam ja s ulice, da je crno tržište naraslo tisuću puta u Makedoniji. Granica s Albanijom praktično ne postoji. To je kao ribarska mreža s kojom želiš loviti male ribe, a imaš okno za morske pse. Sve prođe, rekao je Filip.



Kaže da se kilogram cvjetova albanske marihuane može kupiti za samo 300 eura, višestruko jeftinije nego u ostatku Europe i od njega mnogi sami radi ulje.


– Crno tržište je toliko poraslo da doktori prodaju kanabisovo ulje. Doktori prodaju ulje. Farmaceuti u apotekama prodaju kanabisovo ulje ispod stola. Dileri prodaju kanabisovo ulje. Više su makedonskim pacijentima i makedonskim ljudima pomogli albanski kriminalci nego makedonska država, rekao je Filip.


Preko granice – zarada


Uzgajivači se ne zamaraju malim makedonskim tržištem. Gledaju preko granice jer tamo leži zarada.


– Naše je tržište takvo kakvo je. Mi smo mala država s dva milijuna ljudi i nema mnogo interesa za investitore. Međutim, europsko tržište je potpuno otvoreno i njegove su potrebe gotovo bez granica. Čim više proizvedemo, tim bolje za nas, rekao je ministar Bačovski.


Tvrtke koje uzgajaju marihuanu mahom su se opredijelile za najunosniji, zatvoreni uzgoj u kojem se kontrolira svaki parametar proizvodnje. Temperatura, vlaga, svjetlost, čak i nijansa koju lampe bacaju obzirom na stadij rasta.



Sad je vrijeme da biljke idu na spavanje. Malo preostalog posla za danas mora se obaviti s malom lampom da se biljkama ne poremeti bioritam. Ništa ne prepušta slučaju jer dobar je urod najvažniji. Za manje od mjesec dana, trebao bi se izglasati novi zakon, koji će osim ulja, dozvoliti i izvoz cvjetova marihuane, pogodnih za pušenje, pa velike pošiljke iz Makedonije kreću put svijeta.


Trenutačno gram cvjetova u njemačkim ljekarnama košta oko 26 eura ili gotovo 200 kuna. Svaka od vreća trebala bi donijeti tisuće eura zarade.


Toplo makedonsko sunce


U pogonu kod Kruševa priprema se još jedna faza uzgoja. Biljčice marihuane idućih će nekoliko dana očvrsnuti pod lampama, a zatim će rasti vani, pod toplim makedonskim suncem. Uvjeti za rast u ovom podneblju su odlični – mnogo je sunčanih dana, idealna temperatura, dovoljno kiše. Uostalom, kao i kod nas.


– Pa cijeli Balkan se raspituje kako uzgoj funkcionira, ne samo vaš ministar. Cijelo susjedstvo, Srbija, Crna Gora, Bugarska. Često nas posjećuju i traže informacije, rekao je direktor Janevski.



Grčka je već počela izdavati dozvole za proizvodnju, Rumunjska je, čini se, na korak do toga. Logično je pitanje – gdje je tu Hrvatska?


– Svakako ima mjesta za nas, ali ja bi htio da prvo mislimo na naše, hrvatske potrebe i da usput razmišljamo o uvozu. Napredak postoji, ali je spor, rekao je bivši predsjednik Povjerenstva za medicinski kanabis Ognjen Brborović.


Novi, već usvojen zakon farmaceutskim tvrtkama i ljekarnama omogućuje uzgoj kanabisa u medicinske svrhe. No, vjerojatno će proći koja godina dok nešto konkretnije ne proizvedemo. Za to će nas Makedonci i drugi preteći, a i tržište će se promijeniti.


– Potreba raste, velika je. Čini se da postoji trend legalizacije. Korištenja ne samo za medicinske, već i rekreativne potrebe, tako da procjenjuju da će se u Europskoj Uniji oko 20 milijardi eura legalno trošiti na kanabinoide, na preparate, rekao je Brborović.



Hrvatska bi, kad bi samo htjela, od Makedonije mogla naučiti mnogo. Kako konačno zaraditi na jako traženoj robi. Ali mogla bi Hrvatska i otići korak dalje. Da, kad zamiriši dobar biznis, ipak ne zaboravi na vlastite pacijente, javlja RTL Potraga.