KOPENHAGEN Bez obzira na val kritika, Danska u četvrtak nastavlja parlamentarnu raspravu o reformi prava na azil, otvarajući put usvajanju vrlo kritizirane mjere – konfiskaciji imovine imigrantima, ali i drugim koracima koji su, po kritičarima, protivni međunarodnim konvencijama.

U strahu od dominu efekta, UNHCR je početkom godine osudio tu reformu »koja bi mogla podgrijati strah i ksenofobiju« u svim zemljama koje primaju migrante.

 Po UNHCR-u, Kopengahen time gazi Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Kovenciju o pravima djece i preporuke UN-a o izbjeglicama.

Reforma o kojoj je glasovanje predviđeno za 26. siječnja vjerojatno će biti usvojena nakon što su se o njoj dogovorili vladajuća koalicija i oporbeni socijaldemokrati.

 »Danska imigracijska politika kreira se u Danskoj, ne u Bruxellesu«, kazala je ministrica za integraciju i imigraciju Inger Stoejbert.

 Ona kaže da takve mjere jednostavno stavljaju migrante u ravnopravan položaj s nezaposlenim Dancima koji moraju prodati osobnu imovinu iznad određene vrijednosti, zadane kao prag za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tvrdi da će ta sredstva pridonijeti plaćanju troškova zdravstvene skrbi, obrazovanja i stanovanja.

 Premijer Lars Lokke Rasmussen ranije je kazao da je riječ o »prijedlogu zakona koji je najneshvaćeniji u povijesti Danske«.

 Konfiskacija dragocjenosti migrantima po dolasku u zemlju, najkontroverzniji dio reforme, dobio je najviše kritika. Međutim, i drugi elementi reforme, poput uvjeta boravka i spajanja obitelji također izazivaju polemike.

Za jedne mjera socijalne pravde, a za druge porez na bijedu, ovaj bi dokument policiji trebao dati ovlasti da »oduzme svu imovinu koju tražitelji azila donesu sa sobom, kako bi se njome pokrili troškovi njihova stanovanja i prehrane«.

Ako se prijedlog usvoji, policiji će biti dopušteno da od migranata zatraže i konfisciraju svotu koja prelazi iznos od 10.000 danskih kruna (oko 10.200 kuna), kao i predmete čija vrijednost prelazi 10.000 kruna.

Migranti i tražitelji azila moći će zadržati stvari koje im predstavljaju »iznimnu sentimentalnu vrijednost«, poput obiteljskog nakita, odlikovanja i obiteljskih fotografija.

Samo se tri stranke ljevice od početka oštro protive prijedlogu zakona.

 Danska je među zemljama koje su prošle godine primile najviše migranata na broj stanovnika, te ocjenjuje da više nije u stanju financirati njihov boravak niti ih integrirati.