Prijedor

Dan bijelih traka: Zašto ubijena djeca nemaju pravo na spomenik?

Boris Pavelić

Foto: B. PAVELIĆ

Foto: B. PAVELIĆ

Petstotinjak prosvjednika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva prošlo je središtem Prijedora noseći bijele trake na rukavu, u znak sjećanja na slična obilježja koje su ratne prijedorske vlasti 30. svibnja 1992. naredile da Hrvati i Bošnjaci istaknu na prozorima kuća te nose na rukavima



„Dan bijelih traka“, protestna šetnja sjećanja na masakr više od tri tisuće prijedorskih Bošnjaka polovinom 1992. održana je danas u podne šestu godinu za redom, s ponovljenim zahtjevom da gradske vlasti trajno obilježe pogibiju 102 djece ubijene u tom nasilju.


Petstotinjak prosvjednika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva prošlo je središtem Prijedora noseći bijele trake na rukavu, u znak sjećanja na slična obilježja koje su ratne prijedorske vlasti 30. svibnja 1992. naredile da Hrvati i Bošnjaci istaknu na prozorima kuća te nose na rukavima.


Na glavnome gradskom trgu pročitana su 102 imena ubijene djece, a potom je u središtu trga uobličen simbolički spomenik, krug od ruža.




Fikretu Bačiću iz sela Zecovi kod Prijedora ubijeno je dvoje djece, kći od šest i sin od 12 godina, te supruga, majka i cijela uža obitelj. „Zar su ta djeca i danas neprijatelji?“, kazao je Bačić u govoru na glavnome trgu u Prijedoru, pozivajući vlasti da spomenikom obilježe stradanje nedužnih.


„Ispunite svoju moralnu dužnost, vratite ljudskost i dostojanstvo u ovaj grad. Koja to politika može biti izgovor za zaborav te djece? Koja to politika može opravdati toliko pomanjkanje suosjećanja?“, pitao je Bačić u emotivnom govoru.


Prijedorčanin Refik Hodžić, jedan od organizatora Dana bijelih traka, u izjavi novinarima kazao je kako se građani Prijedora ne protive podizanju spomenika, što potvrđuje i činjenica da se na Danu bijelih traka nikada nije dogodio ni najmanji incident.


„O tome odlučuje samo politika. Krajnje je vrijeme da političari promijene svoj stav, i prekinu izopćenje ratnih žrtava iz javne memorije grada. To nije pitanje politike, nego temeljnih ljudskih vrijednosti“, kazao je Hodžić.


Zahtjev za spomenikom ubijenoj djeci u gradskoj upravi Prijedora stoji od 2014, ali još nije podignut, s objašnjenjem da se ne uklapa u urbanistički plan.


Foto: B. PAVELIĆ


Foto: B. PAVELIĆ