I dok će slavljenički vatrometi osvijetliti plaže Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword, ova će okrugla godišnjica biti i prigoda za tiho prisjećanje na žrtvu mnogih mladića koji su dali svoje živote za konačni slom nacističke okupacije Europe, konačno oslobođenje stravičnih nacističkih logora smrti i završetak višegodišnjeg brutalnog sukoba koji je veći dio zapadne Europe ostavio u fizičkim i ekonomskim ruševinama
I dok će slavljenički vatrometi osvijetliti plaže Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword, ova će okrugla godišnjica biti i prigoda za tiho prisjećanje na žrtvu mnogih mladića koji su dali svoje živote za konačni slom nacističke okupacije Europe, konačno oslobođenje stravičnih nacističkih logora smrti i završetak višegodišnjeg brutalnog sukoba koji je veći dio zapadne Europe ostavio u fizičkim i ekonomskim ruševinama.
Sedamdeseta godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji bit će dirljivija od ijedne prije jer će se svijet na njoj oprostiti od svoje “najbolje generacije”, posljednjih neposrednih svjedoka Dana D, danas ostarjelih i mahom onemoćalih ratnih veterana u devedesetim godinama koji će vjerojatno posljednji put u većem broju nazočiti slavljeničkoj obljetnici.
Njih bi danas u Normandiji trebalo biti oko 1800, Britanaca, Amerikanaca, Francuza, Kanađana, Australaca, Novozelanđana i ostalih koji su sudjelovali u invaziji.
Uz njih će biti i 17 svjetskih državnika, uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu, francuskog predsjednika Francoisa Hollandea, njemačku kancelarku Angelu Merkel, britansku kraljicu Elizabetu II. Iako su im odnosi zategnuti zbog ukrajinske krize, s njima će biti i Vladimir Putin, čija je zemlja dala golem doprinos ratnoj pobjedi na drugoj strani Europe.
Središnja međunarodna svečanost bit će danas održana na plaži Sword, najistočnijoj od pet plaža, na kojoj će biti podignuta posebna tribina za sve uzvanike. Na Swordu će se odati počast svima od 156 tisuća pripadnika savezničkih invazijskih snaga i francuskim članovima pokreta otpora koji su sudjelvali u borbama na Dan D.
Francuskim civilnim žrtvama, njih 20 tisuća, koji su djelomično ginuli i u savezničkom bombardiranju, počast će se odati nacionalnom memorijalnom službom u Caenu u petak ujutro.
Američki predsjednik Barack Obama u društvu francuskog kolege Hollandea položit će vijenac na američkom vojnom groblju u seocetu Collevilleu-sur-Meru, gdje je pokopano 9387 američkih vojnika, koji su većinom bili tinejdžeri u lipnju 1944. godine. Najviše njih izginulo je na “krvavoj” plaži Omaha gdje je zbog nešto uzdignutije konfiguracije terena njemačka obrana bila najčvršća.
U znak poslijeratnog europskog jedinstva, odat će se počast i za 23 tisuće poginulih Nijemaca, u nazočnosti kancelarke Angele Merkel i njemačkih ratnih veterana.
Duž 75 kilometara duge normandijske obale bit će još stotinu drugih događaja do nedjelje. Parade veterana i vojnih vozila, bdijenja, preleta vojnih zrakoplova, izložbi, koncerata. Očekuje se da će do nedjelje Normandiju posjetiti milijun ljudi.