Kovanica koje je promijenila jezik

Bremaineri protiv Brexiteera: Riječ koja označava izlazak V. Britanije iz EU dobila dostojne protivnike

Irena Frlan Gašparović

Reuters

Reuters



Nakon 44 godine i 170 dana više ili manje sretne veze, Velika Britanija i Europska unija počele su u ponedjeljak službene pregovore o razdruživanju. Prema odredbama Lisabonskog ugovora, pregovori o izlasku Britanije iz EU-a morali bi završiti u roku do dvije godine od dana kada je London službeno obavijestio Bruxelles da traži razvod, a to je petak, 29. ožujka. Dakle, ponedjeljak, prvi april 2019., trebao bi i biti prvi radni dan u kojem Britanci više neće biti dio Europske unije.


Europsku uniju nikad dosad nije napustila država članica i već samim time riječ je o povijesnom događaju koji će mnogo toga promijeniti, ne samo na Otoku, nego i na kontinentu. Neke promjene već se osjećaju, pogotovo u engleskom jeziku koji je u relativno kratkom vremenu postao bogatiji za cijeli niz pojmova, redom inspiriranih britanskim napuštanjem Europske unije ili, jednom (novom) riječi – Brexitom.


»Brexit« je složenica dviju engleskih riječi, »Britain« i »exit«, odnosno Britanija i izlaz, a označava britansko povlačenje iz Europske unije. Taj je pojam, vjerojatno, nastao na temelju ranijeg, sličnog primjera, Grexita, kojim se opisivala mogućnost da Grčka, u jeku dužničke i financijske krize, prisilno ili dobrovoljno napusti eurozonu. Grexit je u međuvremenu pao u drugi plan (kao i Frexit, Nexit i slične izvedenice), ali je zato Brexit potukao sve rekorde: prema pisanju »Guardiana«, izdavači rječnika Collins zabilježili su prošle godine da je korištenje te riječi povećano 3.400 posto, što se nikad ranije nije dogodilo s nekom jezičnom kovanicom. Baš je to bio jedan od razloga što su ga proglasili rječju godine.


Medalja ima dvije strane




U izboru Oxfordskog rječnika, Brexit nije bio među kandidatima za riječ godine, jer je u uži izbor bio uvršten prethodnih godina. Titula je lani dodijeljena pojmu »post-truth« (»post-činjeničan«), ali je u užem izboru ipak bila riječ inspirirana britanskim napuštanjem Europske unije, »Brexiteer«. To je, kako su objasnili, osoba koja se zalaže za povlačenje Velike Britanije iz EU-a. Ta kovanica je, prema njihovom tumačenju, bila jedna od najčešće korištenih izvedenica »Brexita«.


Kako svaka medalja ima dvije strane, tako i »Brexit« i »Brexiteer« imaju svoje inačice na suprotnoj, pro-EU strani. Ostati ili otići, bio je pitanje koje je mučilo britanske birače uoči lipanjskog referenduma, a oni koji su se zalagali za ostanak, odnosno koji su podržavali tabor »Remain«, dobili su i svoju kovanicu – »Bremain«. Po uzoru na Brexit, složen od riječi »Britain« i »exit«, ova je složena od »Britain« i »Remain«. Nije, naravno, trebalo dugo čekati da se nađe i naziv za osobu koja smatra da Velika Britanija treba ostati dio Europske unije. A nije teško niti pogoditi da je ta osoba nazvana »Bremainer«.



»Brexit« je prema pisanju britanskih medija, u uporabi nešto duže, od 2012. ili 2013. No, u posljednjih godinu dana – od britanskog referenduma o članstvu u EU i njegovog ishoda – toliko je postao popularan da je uvršten u pojedine rječnike, dok su ga izdavači rječnika Collins lani proglasili rječju godine. Prema njihovom izboru, Brexit je prošle godine pobijedio u ozbiljnoj konkurenciji, ostavivši iza sebe pojmove poput »trumpizma«.



Referendum o članstvu u Europskoj uniji održan je 23. lipnja 2016. Njegovi rezultati izazvali su potrese ne samo na britanskoj političkoj sceni – tadašnji premijer David Cameron, primjerice, dao je ostavku – nego i u cijeloj Europskoj uniji u kojoj su se proeuropske snage nadale da će Britanci odbiti napuštanje EU. To se, kao što je poznato, nije dogodilo. Britanija i EU ušle su u dotad nepoznate vode – nikada nijedna država nije izašla iz Unije, uz izuzetak danskog teritorija Grenlanda.


»Bregret« i »Regrexit«


Nekoliko mjeseci kasnije, mjeseci ispunjenih neizvjesnošću baš zbog toga što je riječ o procesu bez presedana, neka istraživanja javnog mnijenja koja su objavljivali britanski mediji pokazala su da dio britanskih birača žali zbog referendumske odluke. Bilo je među njima i onih koji su u lipnju prošle godine podržali Brexit. Jezično inovativni britanski mediji odmah su se dosjetili novih pojmova: je li ovo »Bregret«, pitali su se neke novine i portali, domišljato spajajući riječi »Britain« i »regret«, žaljenje. Ta riječ ima i novostvorene sinonime, poput »Regrexit«, iskovane od »regret« i »Brexit«. Oni koji baš nikako ne mogu prežaliti referendumsku odluku, uvijek imaju opciju napustiti Veliku Britaniju. I za to, naravno, postoji novi izraz u engleskom jeziku – »Brexodus«, složenica riječi »Brexit« i »exodus«. Njime se označava odlazak ljudi, ali i tvrtki iz Britanije u, uglavnom, neku od članica EU-a. Europski mediji tako su u više navrata izvijestili da se povećao interes Britanaca za, primjerice, francusko ili njemačko državljanstvo. »Brexodus« je loša vijest za Britaniju – mada tek treba pričekati koliki će doista biti njegovi razmjeri – ali potencijalno dobra vijest za druge članice koje se nadaju da će uspjeti »uloviti« bar koju veliku kompaniju, dosad stacioniranu na Otoku.