Uzaludni napori Europe

Borbe bjesne istokom Ukrajine unatoč potpisanom primirju

Hina

Reuters

Reuters

Zapadne države ne odustaju od primirja postignutog prošli tjedan, iako su ga pobunjenici prekršili kako bi zauzeli  strateško željezničko čvorište



ARTEMIVSK/VUHKEJIRSK  Borbe na istoku Ukrajine bjesne u četvrtak unatoč naporima Europe da oživi netom potpisano primirje, samo dan nakon što su proruski separatisti istjerali tisuće ukrajinskih vojnika iz strateškog grada Debalceva.


Zapadne države ne odustaju od primirja postignutog prošli tjedan, iako su ga pobunjenici prekršili kako bi zauzeli to strateško željezničko čvorište.


Tisuće opkoljenih ukrajinskih vojnika u srijedu se povuklo iz grada, u jednom od najtežih poraza vlade u Kijevu u ratu koji je u deset mjeseci odnio više od 5000 života.




Europski i američki dužnosnici nadaju se da bi prekid vatre mogao zaživjeti sada kada pobunjenici koji se bore za teritorij što ga Kremlj naziva »Nova Rusija« smiruju borbene aktivnosti nakon ostvarivanja glavnoga cilja u Debalcevu.


No, topništvo se i u četvrtak čuje oko toga grada, a ukrajinska vojska izvijestila je da su njezini vojnici napadnuti na još nekoliko mjesta.


Reutersov novinar u Vuhlehirsku, uporištu pobunjenika kod Debalceva, kaže da granate još uvijek padaju na okolno područje, iako nešto manje nego proteklih dana.


U Artemivsku, gradu pod vladinom kontrolom u koji su se ukrajinski vojnici sklonili nakon napuštanja Debalceva, vojnici prepričavaju kako su se našli pod vatrom dok su se povlačili u srijedu.


»To se ne može opisati. Cijelim putem su pucali na nas, iz strojnica i raketnih bacača. Koriste svo moguće oružje«, rekao je vojnik Vadim iz ukrajinske 30. brigade.


Lokalni vojni zapovjednici prenose da su pobunjenici iz minobacača gađali položaje ukrajinske vojske nešto sjevernije, bliku obalnog grada Mariupolja i da ondje gomilaju svoje snage.


»Upravo je u tijeku minobacački napad na Širokine«, rekao je jedan zapovjednik govoreći o selu 30 kilometara istočno od Mariupolja, grada na obali Azovskog mora.


Mariupolj je s oko 500.000 stanovnika najveći grad pod vladinom kontrolom u pobunjenim pokrajinama i Kijev strahuje da će ga pobunjenici pokušati osvojiti.


Stanje u Ukrajini i oko nje dominira 14. zimskim zasjedanjem Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je počela u četvrtak u bečkom dvorcu Hofburg, u čijem radu sudjeluje oko 270 parlamentaraca iz 56 zemalja članica OESS-a.


»Ukrajini je prije svega potreban mir«, naglasio je na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine OESS-a njezin predsjednik Ilkka Kanerva. On je pozvao sve strane da se suzdrže od uporabe sile i zaustave prolijevanje krvi u istočnoj Ukrajini izrazivši nadu da će mirovni sporazum iz Minska obje strane provesti do kraja.


To je zatražio i predsjedatelj OESS-a, srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić naglasivši da se »ono što je potpisano mora i poštovati i provesti.«


Dačić je kazao kako je najvažnije da se u Ukrajini ponovno uspostavi mir te istaknuo važnu ulogu posebnih misija OESS-a u Ukrajini koje, kako je rekao, rade u vrlo teškim uvjetima.


»Kriza u i oko Ukrajine izaziva apsolutno našu veliku pozornost, ali i nedavni teroristički napadi u Parizu i Kopenhagenu, koje najoštrije osuđujemo, pokazuju da se naši napori u suzbijanju terorizma moraju udvostručiti«, rekao je u svom govoru predsjednik parlamentarne skupštine Kanerva.


Predsjedatelj OESS-a Dačić osudio je pak sve oblike kriminala, mržnje, rasizma, netrpeljivosti i antisemitizma te posebice međunarodnog terorizma.


U raspravi na plenarnoj sjednici istaknuto je da stanje u Ukrajini izaziva zabrinutost, ali su izražene nade i očekivanja da će se mirovni sporazum iz Minska provesti do kraja.


Na zasjedanju sudjeluje i izaslanstvo Hrvatskog sabora. Član saborskog izaslanstva pri Parlamentarnoj skupštini OESS-a Frano Matušić izjavio je da je rasprava pokazala koliko je kompleksno pitanje rješavanja krize u i oko Ukrajine i te istaknuo potrebu da se uspostave učinkoviti mehanizmi nadzora situacije, posebno imajući na umu obveze iz Minska u kojem misije OESS-a imaju značajnu ulogu i koje prihvaćaju obje strane.


Po Matušićevim riječima, dan ranije je na predsjedništvu Parlamentarne skupštine OESS-a spriječen pokušaj ruskog izaslanstva da u okviru njihove delegacije sudjeluje zastupnik iz Krima, s obzirom da je Krim neupitno ukrajinski teritorij za sve države osim Rusije.


Parlamentarci su u raspravi pozvali na mirno rješavanje sukoba i poštivanje mirovnog sporazuma iz Minska. Izražena je suglasnost u oštroj osudi terorističkih napada u Parizu i Kopenhagenu te je izražena potreba jače suradnje među članicama OESS-a u učinkovitijoj borbi protiv terorizma.


Predsjedatelj OESS-a Dačić najavio je u lipnju održavanje posebne međunarodne konferencije OESS-a u suzbijanju međunarodnog terorizma.