Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Prijedlog

Bitka za europski novac tek počinje: Rezovi u EU proračunu mogli bi se izravno ticati i Hrvatske

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 4. svibanj 2018. u 8:16 2018-05-04T08:16:38+02:00

Važno je nastaviti s rastom u povlačenju sredstava, kako bismo do kraja 2023. iskoristili alokaciju koja nam je na raspolaganju, kaže Gabrijela Žalac

ZAGREB Bitka za europski novac tek počinje. Nakon što je Europska komisija predstavila prijedlog proračuna Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine, dio utjecajnih zemalja članica već ga je kritizirao jer predviđa povećanje budžeta unatoč tome što će EU, nakon Brexita, imati jednu članicu manje. Austrija, Danska i Nizozemska poručuju da »manji EU mora značiti i manji proračun«, što sugerira da će se zalagati za dodatne rezove. Francuska, pak, najavljuje da neće prihvatiti smanjenje izravnih potpora poljoprivrednicima, dok iz Varšave stižu poruke da je put do kompromisa »još jako dug«.

Suzdržane reakcije

U Hrvatskoj su, barem zasad, reakcije suzdržane, mada bi se neki najavljeni rezovi – u poljoprivredi i kohezijskoj politici – nas mogli izravno ticati. Komisija je, podsjetimo, predložila da se sredstva za koheziju, koja su namijenjena slabije razvijenim regijama, smanje za sedam posto, a za poljoprivredu oko pet posto. Riječ je tek o prvom prijedlogu, na temelju kojeg će se krenuti u pregovore, a ishod tih pregovora može biti znatno drugačiji višegodišnji proračun, ističu iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU).

Iz resora ministrice Gabrijele Žalac poručuju da je za Hrvatsku najvažnije »nastaviti s pozitivnim rastom u povlačenju sredstava iz Europske unije, kojeg bilježimo već određeno vrijeme, kako bismo do kraja 2023. godine u potpunosti iskoristili alokaciju koja nam je na raspolaganju«. U raspravama o budućem proračunu, napominju, Hrvatska će i dalje isticati da je važno očuvati »primjerenu razinu« ulaganja u kohezijsku politiku. Podsjećaju da upravo ta politika »predstavlja značajan postotak javnih investicija u Hrvatskoj, a istovremeno je instrument stvaranja rasta i osiguranja dodatnih radnih mjesta«.

Šansa u korištenju sredstava za mlade, istraživanja, inovacije...

Milošević i Mondekar slažu se da bi se Hrvatska, osim na »uobičajene« EU fondove, trebala više usmjeriti i na korištenje europskog novca namijenjenog digitalnoj transformaciji, istraživanjima, inovacijama, mladima i slično. Iznosi za te programe, prema prijedlogu Komisije, bit će značajno povećani u sljedećem višegodišnjem proračunu. »I tu imamo ozbiljnu šansu, ali je ne možemo iskoristiti bez tijesne suradnje hrvatskog javnog i privatnog sektora«, zaključuje Milošević.

Smanjenje iznosa za kohezijsku politiku, što znači za fondove na koje se Hrvatska najviše oslanja, ipak još nije gotova stvar, slažu se naši sugovornici. »To je samo prijedlog. Hrvatska može, u suradnji s tzv. prijateljima kohezije, lobirati za nastavak povoljne kohezijske politike«, poručuje Danijel Mondekar, bivši SDP-ov zastupnik koji se danas bavi europskim javnim politikama.

Osim toga, potencijalni gubitak u koheziji može se, kaže Mondekar, nadokaditi na druge načine, primjerice, Hrvatska može koristiti novac iz novog programa potpore reformama. Uz to, očekuje se pojednostavljenje procedura za korištenje EU fondova, kao i omogućavanje da se fondovi kombiniraju, odnosno da se za jedan projekt može koristiti sredstva iz više izvora, što bi također trebalo olakšati korištenje EU novca.

Hvatanje koraka

HDZ-ov predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević smatra, pak, da nije samo hrvatski interes da se kohezijska politika zadrži. Ako zemlje na istoku ne budu ubrzano hvatale korak sa zapadom i ako se mladi i dalje budu iseljavali, Europska unija imat će ogroman problem, ističe Milošević. Zato je ključno da se nastave ista izdvajanja za kohezijsku politiku kojoj je svrha upravo to da slabije razvijeni uhvate korak s bogatijima.

Pritom ne treba smetnuti s uma i da gospodarstva, odnosno tvrtke iz zapadnih članica također imaju koristi od novca iz EU fondova koji ide u srednju i istočnu Europu jer nerijetko upravo te tvrtke dobivaju poslove, objašnjava Milošević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.