USS Enterprise na mrtvom vezu

“Big E” ide u rezalište: ponos Amerike bit će pretvoren u žilete

Danko Radaljac

Nasljednik najodlikovanijeg američkog broda umirovljen je nakon 52 godine službe. Njegovo ime dobit će novi nosač aviona klase Gerald Ford 

Big E je otišao u zasluženu mirovinu. Prvi nosač aviona na nuklearni pogon »USS Enterprise« i službeno je 1. prosinca umirovljen te američka flota na jedno vrijeme gubi jedan nosač, ostajući tako na 10 CBG-ova (Carrier Battle Group – nosačka borbena skupina).     Ime »Enterprise« u američkoj vojnoj strukturi je veoma bitno i obično su najcjenjeniji brodovi nosili takvo ime. »Big E« je naslijedio ime prethodnika iz Drugog svjetskog rata, koji je bio najodlikovaniji brod u čitavoj američkoj floti tijekom sukoba. CV-6, kako je bila oznaka tog broda, jedan je od nosača koji su pukom srećom i činjenicom da su bili na pučini izbjegli katastrofu u Pearl Harbouru. Iz upotrebe je izašao 1947. godine, kada su SAD radikalno smanjivali vojne snage nakon kraja Drugog svjetskog rata.   

Najavljen nasljednik


Godine 1960., 24. rujna, razbijena je boca na trupu nosača oznake CVN-65, imena »Enterprise«. Radilo se o revoluciji u mornaričkom ratovanju. Jer, taj je brod bio prvi na nuklearni pogon, što je uvelike povećalo njegovu autonomiju na moru. Ne samo što se nije morao zamarati nadotakanjem goriva, već je kompletan prostor koji se prije koristio za zalihe goriva za nosač sada bio namijenjen zalihama aviona.  

  »Big E« je zbog kašnjenja nove nosačke klase trebao biti poslan u mirovinu tek 2014. ili 2015. godine, no ipak je donesena odluka da s krajem ove godine ode u zasluženu mirovinu. Nakon više od 50 godina službe, čime je bio trenutno brod s najduljim operativnim stažom u američkoj mornarici. Umirovljen je u svojoj matičnoj luci, Norfolku, a tijekom svečanosti umirovljenja ministar pomorstva SAD-a Ray Mabus najavio je već nasljednika. Treći nosač nove klase Gerald Ford, i za sada posljednji predviđeni pod oznakom CVN-80, nosit će ime »Enterprise«. Bit će tako jedini brod iz te klase koji ne nosi predsjedničko ime, jer će slijediti »Geralda Forda« (CVN-78) i »Johna Kennedyja« (CVN-79). 


   Sadašnji »Big E« do tada će vjerojatno biti u britvicama i žiletima. Jer, kako stvari sada stoje, sudbina mu je najvjerojatnije namijenila rezalište. Postoji veliki broj građana koji se zalaže za prenamjenu broda u muzej, ali s obzirom da se radi o prvom nuklearnom nosaču koji ide u otpis, troškovi koji bi nastali takvim projektom bili bi enormni. Stoga, čini se da ide u rezalište, tako da će najsofisticiraniji dijelovi oplate završiti u britvicama za brijanje, s obzirom da su se baš za tu namjenu pokazali savršenima.   

Para kriva za nesreću


»Enterprise« je američki nosač na kojem je zabilježena i najveća nesreća među svim američkim nosačima. Zanimljivo da za to nije bio kriv nikakav američki neprijatelj, već najobičnija vrela para. Naime, 14. siječnja 1969. godine, tijekom posljednjih priprema za odlazak u Vijetnam, na palubi su se nalazili avioni F-4 s čitavom borbenom opremom. Parni ispust na katapultu u jednom je trenutku otpustio vrelu paru koja je pogodila raketu na jednom od zrakoplova i aktivirala je. Raketa je pogodila rezervoar drugog aviona, a onda je nastao kaos. Počele su detonirati i 250 kilograma teške bombe na avionima, benzin, rakete, kaos je nastao na palubi u tom trenutku najvećeg broda na svijetu. Epilog je bio 28 mrtvih i više od 300 ozlijeđenih, kao i odgađanje puta u Vijetnam. 


   Nakon nešto manje od dva mjeseca u brodogradilištu, »Big E« je ipak isplovio prema Vijetnamu, i to mu je bila prva borbena misija. Treba napomenuti da je »Enterprise« bio u borbenoj skupini od četiri nosača pod nazivom Task Force 135, koji su isplovili spremni za borbu u listopadu 1962. godine, što je poznato kao »Kubanska kriza«. No, na sreću je došlo do dogovora, pa najmoderniji brod tog doba tada nije imao borbeno krštenje. Nakon Vijetnama, 1974. godine »Enterprise« je bio prvi brod na koji su došli tada novi avioni F-14 Tomcat. 




   Sljedeće borbeno djelovanje »Enterprise« je imao 1986. godine, kada je predvodio bombardiranje Libije. Kroz devedesete ovaj nosač je jedno vrijeme sudjelovao u održavanju »no-fly« zone iznad BiH, a 2001. godine sudjelovao je u udarima na talibane u Afganistanu. Posljednje zbiljsko djelovanje ovaj legendarni brod imao je prije par godina, kada je bio sudionik nadzora zone neletenja iznad Iraka.