Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, donesen prije dvije godine puno je pomaknuo stvari na bolje, ali još itekako ima prostora da Hrvatska i njezini poslodavci u potpunosti sagledaju i prepoznaju iznimno vrijedan radni potencijal koji ima ova kategorija radno sposobnog stanovništva – kazala je na jučerašnjem skupu u Rijeci zamjenica pravobraniteljice osoba sa invaliditetom Mira Pekeč-Knežević.

Riječ je zapravo o seminarima koje su ovaj ured državne pravobraniteljice i Hrvatski zavod za zapošljavanje pokrenuli diljem Hrvatske, u suradnji s HGK/om, a s ciljem demistificiranja invaliditeta u Hrvatskoj, posebno u svjetlu toga da se zapošljavanje osobe s invaliditetom doživljava kao namet. Jer, istaknuto je na jučerašnjem skupu u Rijeci koji su pohodili predstavnici poslodavaca iz ove regije, stvar je upravo obrnuta.

Percepcija o velikim troškovima kod prilagođavanja radnih uvjeta osobi s invaliditetom nikako ne stoji. Ponajprije zato jer je za zapošljavanje osobe s invaliditetom najčešće potrebno tek malo dobre volje, a i u slučaju troškova poslodavci ostvaruju pravo na njihov povrat od Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a koja može ići do apsolutnog iznosa od 120.000 kuna. Osim toga, poslodavac koji zaposli osobu sa invaliditetom ostvaruje pravo na subvenciju njegove plaće koja može ići u rasponu od 10 do čak 70 posto.

– Poslodavci dobiju izuzetno vrijednog i odgovornog zaposlenika i pritom još ostvaruju značajne materijalne koristi od njegovog zapošljavanja. Provedena istraživanja pokazala su da su osobe sa invaliditetom izuzetno odgovorni, lojalni i vrijedni zaposlenici koji, suprotno uvriježenom mišljenju, manje koriste bolovanja. Zapošljavanje osobe sa invaliditetom djeluje jako pozitivno na njezino psihofizičko stanje, uostalom, pravo na rad temeljno je ljudsko pravo, čini joj da se osjeća se korisno, takva osoba onda može izdvajanjima pridonositi široj zajednici, umjesto da bude korisnik socijalne naknade, kazala je Pekeč-Knežević. Ona je podsjetila i na činjenicu kako je u Hrvatskoj sve veći problem upravo nedostatak radne snage.

– Mi moramo razmišljati na način kako da sve osobe koje imaju radnu sposobnost, a to nisu osobe samo s invaliditetom, to su i starije osobe iznad 50. i 60. godine života koje su dugo nezaposlene, ponovno vratimo u radne procese, poručila je ova zamjenica državne pravobraniteljice koja upravo u turizmu, toj našoj najpropulzivnijoj gospodarskoj grani, nudi široke mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom. S tim u svezi, paradokslano je da se upravo u Dalmaciji bilježe najniže stope zapošljavanja osoba s invaliditetom.

– Potpuno je kriva percepcija da ljudi s invaliditetom nisu radno sposobne i da za njih trebaju nekakva posebna radna mjesta, istaknula je Pekeč-Knežević.

Trenutno u Hrvatskoj ima oko 250.000 osoba u radno aktivnoj dobi koje imaju neki stupanj invaliditeta.

– Dosad je zaposleno oko 12.000 osoba s invaliditetom, a projekcije ukazuju da tome moramo pridodati njih još 5.000 kod kojih je u tijeku postupak za utvrđivanje invaliditeta. Zajedno s evidentiranima na burzi rada, dolazimo do brojke od njih 24.000. Mi se pitamo što je s ostatkom. Jer, čak i kad uračunamo onih 80.000 osoba koje su u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti, još uvijek nam nedostaje oko 150.000 osoba od njih četvrt milijuna koje su u Hrvatskoj izvan radnog procesa. Pitamo se što je s njima, zaključila je Pekeč-Knežević.