Primjer riječkog KBC-a slika je općeg stanja u bolnicama, jer svaka treća nema središnji informacijski sustav, a e-zdravstvo nije donijelo nikakav novac
ZAGREB U posljednjih pet godina u informatizaciju riječkog KBC-a uloženo je 25 milijuna kuna, ali sustavi unutar bolnice uopće nisu informatizirani i povezani, čak ni kad je riječ o bolničkoj ljekarni i odjelu nabave lijekova te bolničkoj prehrani, a bolnička blagajna utržak od participacija upisuje ručno – utvrdila je Državna revizija u izvješću o reviziji bolnica u 2011. godini.
Primjer riječkog KBC-a slika je općeg stanja u bolnicama, koje i nakon što su se umrežile u sustav e-zdravstva većinu poslova, od naplate lijekova i participacija do vođenja poslovnih knjiga i dalje obavljaju »pješke«. Prema podacima Ministarstva zdravlja, 20-tak bolnica od njih 60, ili svaka treća bolnica u državi, nema praktički nikakav središnji informacijski sustav, a među njima su i velike državne bolnice poput splitskog KBC-a.
Packe Državne revizije
I KBC Zagreb, koji već dulje vrijeme raspolaže integriranim bolničkim informatičkim sustavom, dobio je packe Državne revizije zbog različito upisanih podataka o vrijednosti zaliha lijekova i medicinskog materijala, što otvara sumnju u pošteno poslovanje bolnice. Zbog manjkave informatiziranosti najveći KBC u 2011. godini nije mogao naplatiti ni dug za participacije i druga potraživanja pa su administratori tijekom 2012. godine ručno provjeravali podatke o neplaćenim participacijama bi li ih ipak naplatili od građana.
U KBC-u Rijeka pohvalili su nam se kako su u novi ciklus informatizacije od 2009. godine uložili više od 18,5 milijuna kuna, a do danas su – tvrde – informatizirali preko 95 posto bolničkog poslovanja i integrirali više od 75 posto programa. Završetak prvog ciklusa informatizacije koštat će ih, kažu, dodatnih 15 milijuna kuna, a planira se do kraja 2015. godine. Idući nalaz državne revizije trebao bi za ovu bolnicu biti nešto povoljniji, jer su blagajničko poslovanje i bolnička prehrana ove godine kompletno informatizirani, a do kraja svibnja pokrenut će se softverski modul koji integrira rad ljekarne i nabave lijekova, ističe sanacijski upravitelj Herman Haller.
Ni ostali klinički bolnički centri, KBC Osijek i KBC Sestara milosrdnica, ne mogu se navodno pohvaliti da su informatizacijom odmakli dalje od aplikacije HZZO-a namjenjene vođenju e-lista čekanja i e-naručivanja. U KBC-u Split e-naručivanje i e-liste čekanja funkcioniraju na zadovoljavajući način, ali bolnica nije informatički povezana unutar kuće, kaže pomoćnica ravnatelja Maja Radman, koja nema odgovora na pitanje kada će se splitska bolnica informatizirati, ni koliko će ih to koštati.
E-recepti bez ušteda
Kako stoji u strategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine, oko 60 postojećih bolnica upravlja proračunom od oko 11 milijardi kuna, što je više od 50 posto proračuna zdravstva ili 10-tak posto državnog proračuna. Bolnice imaju ukupno oko 45.000 zaposlenih, od čega oko 200 stručnjaka za informacijske tehnologije. Za informatizaciju bolnica u nas se ulaže 0,3 do 0,9 posto bolničkog proračuna, dok je svjetski prosjek tri do četiri posto. U informatizaciju primarne zdravstvene zaštite država je uložila oko 200 milijuna kuna, a bolnicama je dodijelila po 70.000 kuna za uvođenje e-listi i e-naručivanja.
Osim što podiže kvalitetu zdravstvene zaštite i omogućuje bolje gospodarenje bolnicama, informatizacija bolnica donosi zdravstvu velike materijalne uštede. Kako je to svojedobno naveo ravnatelj HZZO-a Siniša Varga, sustavnim bi se praćenjem troškova uz istu razinu zdravstvene usluge moglo uštedjeti 20 do 30 posto zdravstvenog budžeta, što bi samo u bolničkom sustavu iznosilo dvije milijarde kuna godišnje. Iako se hvali naprednim e-zdravstvom, Hrvatska to nažalost nije postigla: bolnice još uvijek nisu informatizirane, a e-zdravstvo nije donijelo nikakav novac. Projekt e-recepta olakšao je život pacijentima ali nije donio uštede jer se u propisivanju lijekova ne koriste smjernice i nema kontrole indikacija, a slično je i s e-naručivanjem koje su bolnice mahom shvatile kao fakultativnu opciju.
